Do 2050. godine Dalmacija će se suočiti s ozbiljnim rastom razine mora, a štete koje će nastati mogle bi se mjeriti u milijardama!
Jesmo li spremni na ono što klimatske prilike donose na području Kaštelanskog zaljeva, što poduzeti kako bi se smanjile očekivane štete koje će nastati rastom razine mora u sljedećim desetljećima, tek su neka od izlaganja koja su se mogla čuti na predavanju pod nazivom “Kaštelanski zaljev na udaru klimatskih promjena” koje je u organizaciji Rotary kluba-Kaštela održano u dvorcu Vitturi, piše Slobodna.
– Poplavna dolina Kaštelanskog zaljeva (uključuje Split, Trogir, Solin i Kaštela) danas se procjenjuje na 5,4 kvadratna kilometra. Do 2050. godine to bi, uz najviši predviđeni rast razine mora od 31 centimetar, moglo biti 6,6 četvornih kilometara, a 2100. godine – više od osam kilometara. Po broju stanovnika ugroženih poplavama Kaštelanski zaljev definitivno zauzima prvo mjesto – kazala je mr. sc. Željka Škaričić, ravnateljica PAP/RAC.
Procjene ugroženosti stanovništva otkrivaju zastrašujuće podatke. U odnosu na današnji procijenjeni broj od 2900 ugroženih, u projekcijama i za 2050. i za 2100. ugroženih bi, po najgorem scenariju, bilo 12.400, odnosno 14.200.
Troškovi šteta u poplavnoj dolini Kaštelanskog zaljeva s današnjih bi se 2,5 milijuna eura, u slučaju da se ništa ne poduzme u prilagodbi klimatskim promjenama, mogli popeti na 74., odnosno na čak 790 milijuna eura godišnje na kraju stoljeća.
A koji je razlog ovim promjenama? Željka Škaričić i voditeljica programa mr. sc. Daria Povh Škugor pojašnjavaju:
– I obala i morski okoliš Sredozemlja, kao i Jadrana, desetljećima su već izloženi različitim snažnim štetnim pritiscima, uzrokovanim, među ostalim, pretjeranom urbanizacijom, izgradnjom uz obalu, onečišćenjem, zagađenjem, turizmom, opterećenjem prirodnih resursa, prvenstveno vodnih i – možda prije svega – nekoordinacijom među različitim sektorima, lokalnim, regionalnim i državnim tijelima i institucijama.
Kad te koordinacije nema – ništa ne funkcionira. Jedno od najvećih opterećenja obale je urbanizacija, gradnja “prvi red do mora“: od šezdesetih godina do danas broj stanovnika u Hrvatskoj narastao je za samo tri posto, a sagrađeno je četiri, vjerojatno i pet puta više građevina nego što su zajedno izgradile sve prethodne generacije – drže Škaričić i Povh Škugor.
Demografske procjene govore o daljnjem padu broja stanovnika u Hrvatskoj, no prostorni planovi dopuštaju deseterostruko povećanje urbaniziranosti obale u odnosu na šezdesete godine, uz najveću gustoću gradnje u zoni najbližoj moru – upravo onoj koja je istovremeno zona najvećeg rizika povezanog s rastom razine mora.
A upravo u toj zoni – prvi red do mora, u Kaštelima bi se – u svrhe sprječavanja podizanja razine mora pod hitno trebalo krenuti s izgradnjom obalne infrastrukture. Upozorio je na to Vedran Petrov – ekspert za obalno inženjerstvo.
– Izgovori kako nema novca za izgradnju obalne infrastrukture ne drže vodu. Novca za takve projekte ima u Europskoj uniji – njezinim fondovima, samo ih treba znati povući. Problem Kaštela i zaljeva leži u činjenici da se na tom području odavno nije ulagalo u obalnu infrastrukturu, a problem je i s oborinskom odvodnjom.
Svi zajedno, počevši od Grada Kaštela, županije i države moraju se hitno pokrenuti i započeti s uređenjem obale kako bi se zaštitilo stanovništvo, ali i materijalna i povijesna dobra – naglašava Petrov.
