Marin Strmota (31), državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, prvi je demograf koji se u vlasti bavi demografskim problemima koji zemlju vuku na dno. Otac je dvoje male djece pa je svjestan problema obitelji u suvremenom društvu koji ih ograničavaju u želji da imaju više djece. Dr. Strmota u politiku je došao s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Odmjeren je, argumentiran i ne istrčava s nepromišljenim izjavama.
Jeste li požalili što ste fakultet zamijenili politikom? Manevarski vam prostor i nije velik jer je za demografiju osigurano tek 157 milijuna kuna?
Smatrao sam svojom obvezom prihvatiti mjesto državnog tajnika jer godinama kolege upozoravaju na demografske probleme. Nisam požalio jer je povoljan trenutak u društvu, demografska revitalizacija spominje se u svim resorima i Vladi, i krajnji je čas da se pokuša nešto napraviti. Tih je 157 milijuna kuna za rodiljske i roditeljske naknade od 1. srpnja jer moramo ići u izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koje će biti povećane za nezaposlene majke na 2328 kuna i zaposlene roditelje na 4000 kuna drugih šest mjeseci dopusta. A u 2018. ćemo osigurati 300 milijuna kuna za naknade.
U Hrvatskoj, koja se ubraja u najstarije nacije svijeta, izdvajanja za vojsku povećana su dvostruko više od iznosa za demografiju. Jesu li oružje i vojska u sve praznijoj zemlji važniji od djece?
Koliko god se brinuo o svojem resoru, uspoređivanje s drugim resorima nikamo nas ne vodi. Ministar Krstičević radi svoj posao i strategiju Nacionalne sigurnosti. Ne možemo biti članica NATO-saveza i imati, sad karikiram, vojnike u poderanim čizmama.
Ali članice NATO-a, Njemačka, Danska, Nizozemska, Belgija, imaju manja izdvajanja za vojsku od nas i ispod 2%, a daleko veća izdvajanja za djecu?
Teško je uspoređivati se s drugim zemljama. Na nama u resoru demografije je da sustavno radimo na demografiji na kojoj se 50 godina nije ozbiljnije radilo. Nema gore stvari za fertilitet nego ako ste nesigurni stambeno, radno, financijski i cijela će Vlada raditi da se to promijeni.
Što planirate sljedeće, koje konkretne mjere?
U 2018. fokusirat ćemo se na sve mjere unutar Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama i taj zakon cijeli izmijeniti jer je struka upozoravala da je kompleksan i nejasan. Razmišljamo o uvođenju dječjeg doplatka za svu djecu jer on ne smije biti socijalna pomoć, ni vezan uz imovinski cenzus. Formirat ćemo dječji proračun, jer u resoru demografije moraju biti pronatalitetni dodatak, dječji doplatak, rodiljske naknade i tako ćemo pratiti njihov učinak na natalitet. Oformit ćemo početkom 2017. Upravu za demografski razvoj, obitelj i mlade te odvojiti socijalnu politiku od demografske. Veliki će naglasak biti na usklađivanju obiteljskog i poslovnog života roditelja, jer je najveći teret na zaposlenoj ženi majci.
Cijeli razgovor pročitajte na portalu Večernjeg lista.