Jadransko more zatrovano je tonama raznog streljiva, mina, granata, neeksplodiranih torpeda, od kojih se neka na morskome dnu nalaze još od Prvog svjetskog rata.
– Nakon Drugog svjetskog rata, bacanje viškova streljiva u more bila je uobičajena praksa, a posebno su zabrinjavajuća vojna sredstva koja su u more bačena u nedavnim ratnim zbivanjima – bilo da je riječ o vojnim sredstvima JNA ili neiskorištenim sredstvima koja su u more bacali zrakoplovi NATO-ova saveza na povratku u Italiju s misija iznad Balkana, navodi se u studiji izrađenoj u sklopu projekta UNCOSS (izrade ronilice opremljene za detekciju eksploziva), piše Slobodna Dalmacija.
Pet opasnih zona
Mauro Barešić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva napominje kako je pet takvih zona na Jadranu (oko Brijuna su dvije) u kojima je zabranjeno sidrenje i ribarenje, i to upravo zbog odloženih eksploziva:
1. Zona jugozapadno od Brijuna (na poziciji 44º53´ sjeverne geografske širine i 13º24´ istočne geografske dužine polumjera 4,82 kilometra), te zona južno od otoka Brijun veli (na poziciji 44º51´ SGŠ i 13º44´ IGD i polumjera 3,22 kilometra).
2. Zona jugoistočno od otoka Susak (na poziciji 44º25´ SGŠ i 14º22´ IGD i polumjera 6,43 kilometra).
3. Zona jugozapadno od Dugog otoka (na poziciji 43º58´ SGŠ i 14º46´ IGD i polumjera 1,61 kilometra).
4. Zona sjeverno od otoka Jabuke (na poziciji 43º8´ S.G.Š. – 15º26´ I.G.D. i polumjera 4,2 kilometra).
5. Zona jugozapadno od Prevlake (na poziciji 42º18′-42º26′ S.G.Š. do 18º22′-18º32′ I.G.D).
To su, međutim, područja za koja se zna da su zatrovana vojnim otpadom, no zapravo se ne zna koliko toga još ima i gdje. Područja na kojima ima eksplozivnih sredstava trebalo bi mapirati i ucrtati u pomorske karte, napominje se u spomenutom seminaru, no u tom pogledu do sada nije poduzeto apsolutno ništa. Štoviše, i poznati su podaci proglašeni vojnom tajnom, piše Slobodna Dalmacija.
