Oko 60 posto hrvatskih građana smatra se zdravima, još 22 posto svoje zdravlje ocjenjuje prosječnim; muškarci se osjećaju nešto zdravijima od žena. Zdravstvene tegobe jako ograničavaju 10,7 posto ljudi, dok povišen krvni tlak ima 26,8 žena i 22 posto muškaraca.
Doznaje se to iz Europske zdravstvene ankete u Hrvatskoj, čije je osnovne pokazatelje jučer predstavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, piše Večernji.hr.
Europska zdravstvena anketa (EHIS) standardizirana je zdravstvena anketa koja se provodi redovito, svake pete godine istodobno u svim članicama EU. Hrvatska je kao članica prvi put sudjelovala u ovom, drugom ciklusu provođenja ove ankete koji se u EU odvijao od 2013. do 2015. godine.
Na 5446 ispitanika proveo ju je HZJZ u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo, Državnim zavodom za statistiku i Ministarstvom zdravstva od 2014. do 2015.
– Eurostat još nije publicirao rezultate ostalih zemalja pa ih ne možemo još uvijek usporediti. Ovi rezultati praktički su subjektivni, sve što su ispitanici rekli njihov je subjektivni doživljaj, nisu se tražili medicinski nalazi, nego doživljaj vezan za kronična stanja, invaliditet, mogućnost korištenja pomoći u kući, zdravstvene zaštite, nedostupnost određenih vidova zdravstvene zaštite i sl. – govori prim. dr. Vlasta Dešković Vukres, voditeljica Odjela za primarnu zdravstvenu zaštitu HZJZ-a.
HZJZ je za slične ankete radio još 2004. i 2008. godine i u usporedbi s njima, kaže prim. Dešković Vukres, rezultati su sada malo bolji.
Ono što je Eurostat zasad objavio iz Europske zdravstvene ankete tiče se samo konzumacije voća i povrća te debljine i pušenja.
– Kad je riječ o tjelesnoj težini, Hrvatska je vrlo visoko, s tim da je debljina kod muškaraca veći problem nego kod žena. Ono što je iznenađujuće jest činjenica da Slovenija po debljini ima lošije rezultate nego Hrvatska – kaže liječnica.
Prema podacima o konzumaciji voća i povrća, također smo vrlo loši jer jedemo vrlo malo i jednog i drugog. Zanimljivo je da u Hrvatskoj po tome nema razlike između obrazovnih skupina – voća i povrća podjednako premalo jedu i oni najnižeg obrazovanja, kao i najobrazovanija skupina, razlika je svega oko tri posto, dok je u drugim europskim zemljama ta razlika znatno veća.
– Interesantno je da je po jedenju voća i povrća iza nas Norveška. No, ako tumačimo da je riječ o sjevernoj zemlji, vjerojatno je u pitanju dostupnost. Anketa se radila cijele godine i očekivano je različita dostupnost u veljači u odnosu na srpanj – upozorava prim. Dešković Vukres.
I u pušenju smo među najlošijima – u RH svakodnevno puši 29,5 posto muškaraca i 20,8 posto žena, a još ih 3-4 posto puši povremeno. Zabrinjava porast žena pušača, kao i visok udio pasivnog pušenja, što znači da se još uvijek dosta puši u zatvorenim prostorima, u domovima, gdje su dimu izloženi nepušači. Naime, samo 55,3 posto ispitanika nikad ili gotovo nikad nije izloženo duhanskom dimu.
Znamo i da smo nacija sklona alkoholu i da ispijanje alkohola spada u općeprihvaćen folklor pa tako svakodnevno ili najmanje jednom tjedno pije četvrtina građana, očekivano više muškarci (37,4%). U posljednjih godinu dana napio se gotovo svaki drugi ispitanik. Istodobno, biciklira nas samo 30,2 posto, češće muškarci (34 naprama 26%).
– Normalnu tjelesnu težinu ima tek 41,91 posto građana. Bolje stoje žene, njih 49,63 ima normalnu tjelesnu težinu. Prekomjernu tjelesnu težinu ima 37,32 posto ljudi, a u 18,4 posto slučajeva riječ je o debljini. Muškarci lošije stoje od žena – prezentirala je dr. Sanja Musić Milanović.
S posla je unatrag godinu dana zbog zdravstvenih tegoba izostalo 17,3 posto muškaraca i 21,9 posto žena. Broj dana bolovanja pokazuje da se 80 posto bolovanja odnosi na ona do 42 dana.
U protekla četiri tjedna neke tjelesne bolove imalo je 46,5 posto ljudi, u rasponu od vrlo blagih do vrlo teških.
U posljednjih je godinu dana u bolnici na stacionarnom liječenju boravilo 10,6 posto stanovnika, a prosječan broj noći koje su ondje proveli je 12,6 posto. U dnevnu je bolnicu istodobno primljeno 8,1 posto ljudi, koji su ondje boravili prosječno šest puta.
Liječnika pak opće medicine istodobno je konzultiralo 71,1 posto ispitanih, više žena (75,8%) nego muškaraca (66%). Njih 27,6 posto to je učinilo prije 12 mjeseci i više, a 1,3 posto nikada.
– Osnovni pokazatelji dobiveni iz Europske zdravstvene ankete pružaju uvid u zdravstveno stanje, korištenje zdravstvene zaštite i odrednice zdravlja stanovništva Hrvatske. Moći će se primijeniti u svrhu identificiranja prioritetnih zdravstvenih problema, kao i planiranja i evaluacije aktivnosti na području promicanja zdravlja, prevencije kroničnih nezaraznih bolesti i organizacije zdravstvene zaštite – poručuju iz HZJZ-a.