Inteligencija je ponekad prokletstvo, slažu se inteligentni ljudi koji su na Quori objavili koji su problemi s kojima su se najčešće susretali u svakodnevnom životu upravo zbog visoke razine svoje inteligencije. Ovo je šest najčešćih problema s kojima se visoko inteligentni ljudi susreću, piše Metro.
Često previše razmišljaju – pretjerano razmišljanje rezultat je brige i mozganja i dominantna je karakteristika vrlo inteligentnih ljudi. Pretjerana obazrivost, analitičnost i briga oko nečega vodi pretjeranom razmišljanju, što je frustrirajuće i potiče tjeskobu.
Govore o osjećajima, ali ih ne izražavaju – visoko inteligentni ljudi jako su dobri u artikuliranju svojih osjećaja, ali to se ne može reći kad je riječ o njihovu ispoljavanju. Naime, visoko inteligentni ljudi radije će riječima, nego djelima opisati kako se osjećaju. Naime, dok drugi ljudi viču, tuku, vrište, plaču, skaču od sreće, visoko inteligentni ljudi – objašnjavaju. Čak su i brojna istraživanja poduprla ovu tezu, a posebno se to ispoljava na radnom mjestu. Naime, visoko inteligentni ljudi ne moraju se oslanjati na svoje “emotivne sposobnosti”, barem ne na poslu.
Ispravljaju druge u neobaveznom razgovoru – to su društveno vrlo neugodne situacije, jer ovi ljudi znaju i najobičnije, ležerne razgovore pretjerano analizirati što nerijetko dovodi do ispravljanja sugovornikovih nenamjernih pogrešaka. Ljudi općenito ne vole kad ih se ispravlja, pa se vrlo inteligentne ljude počne doživljavati kao vrlo agresivne i uvredljive.
Nisu nužno uporni – ljudi koji su vrlo inteligentni često ne moraju raditi jednako naporno kao drugi kako bi ostvarili jednake rezultate. Iako se ovo čini kao odlična posljedica visokog stupnja inteligencije, zapravo može voditi do – lijenosti. Odnosno, može se dogoditi da se ovi ljudi ne mogu odmah snaći kad se nađu u izazovnoj situaciji u kojoj se moraju doista potruditi kako bi je uspješno riješili.
Pod pritiskom su da moraju biti savršeni – kako inteligentni ljudi brzo obave dobar posao, od njih se puno očekuje, odnosno očekuje se da uvijek rade savršeno. To je zapravo dvosjekli mač, jer osjećaju da moraju uvijek dati sve od sebe, što stvara nenormalnu količinu stresa, a kad to ne čine, osjećaju da su iznevjerili ljude koji od njih očekuju uspjeh bez prestanka. Nerijetko znaju imati i napadaj panike, ako ne obave zadatak savršeno kako se od njih očekuje.
Znaju koliko ne znaju – inteligentni ljudi cijene vlastito razumijevanje svijeta oko sebe, ali cijene i ono što ne znaju. Znaju da nikad neće uspjeti saznati sve o svemu. Drugim riječima, daju dimenziju sintagmi “blaženo neznanje”, jer oni doista razumiju da ne znaju i nikada neće znati sve o nečemu, odnosno sve o ničemu. Vidite li koliko je to frustrirajuće, kad se artikulira u rečenice? Tako je vrlo inteligentnim ljudima svaki dan.
