Vlada je u 10 sati započela sa sjednicom na kojoj se dodatno raspravljalo o poreznoj reformi, ali i o Gospodarsko-socijalnom vijeću.
“Mislim da smo postigli važan zajednički cilj, a to je da partnerski razgovaramo sa sindikatima i poduzetnicima vezano za sva pitanja”, kazao je o GSV-u. Izjavio je i da očekuje veći rast BDP-a od onoga što prognozira Europska komisija, a to je 2,5 posto.
Kada je riječ o poreznoj reformi, Plenković je nabrojao svih 15 zakona koje je nužno promijeniti da bi je se primijenilo, donosi N1.
“Glavni ciljevi su rast i zapošljavanje, jačanje konkuretnosti, socijalna pravednost, demografska obnova, zadržavanje visokoobrazovanih u državi, poticaj gospodarstvu, obrtu i poljoprivredi”, kazao je Plenković, dodajući da se vodilo računa o održivosti financija te deficitu, koji bi trebao iznositi 2 posto BDP-a.
O izmjenama poreza na dohodak navodi da njima “nitko ne gubi”.
“Uvažili smo u procesu konzultacija sugestije socijalnih partnera i partnera u Vladi te smo uravnotežili prijedlog s dodatnom naglašenom socijalnom komponentom”, kazao je Plenković.
“U ovoj fazi zadržavamo opću PDV-a i najnižu stopu za kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige”, ustvrdio je.
Osim spomenutog, smanjena stopa će se primjenjivati na isporuke urni i lijesova, sadnica, sjemenja, pesticida, stočne hrane, ali i za isporuku električne energije te odvoz komunalnog otpada, naveo je ministar financija Zdravko Marić.
Ugostiteljstvo i bijeli šećer idu na 25 posto PDV-a, no dodatni poticaj će ići na uvoz strojeva za poljoprivredu.
“Smanjuje se opća stopa na 18 posto za turizam, dok za sve porezne obveznike koji zarađuju do 3 milijuna kuna godišnje ide na 12 posto”, kazao je. Uvodi se paušalno oporezivanje neprofitnih organizacija, koje nisu u sustavu PDV-a, a povećava se i sam prag. Obrtnici koji zarađuju do 3 milijuna kuna godišnje, daje se maksimalna mogućnost da mogu obračunati dobit prema novčanom načelu.
Učinak promjena se procjenjuje na 370 kuna.
Ukidaju se iznimke na plaćanje doprinosa na honorare koje zarađuju umirovljenici i plaćat će polovica doprinosa, koje plaćaju ostali građani. Zajedno s autorima i umjetnicima, i umirovljenici će plaćati 10 posto mirovinskog i 7 posto zdravstvenog doprinosa.
Fiskalni efekti izmjene poreza na dohodak je taj da će 1,8 milijuna građana imati umanjene porezne obveze.
Ukida se obveza prijave poreza na nakretnine, koji se rješava po službenoj dužnosti. Prihod u cijelosti ide lokalnoj samoupravi. Porez na nasljedstva i darove se usklađuju s porezom na nekretnine.
Porez na motorna vozila će se određivati prilikom registracija, čime se pojednostavljuje postupak. Ukida se i porez na promjenu imena tvrtke.
Oslobađa se i namjena korištenja prihoda od ovih poreza, koji je dosad bio propisan za lokalne samouprave.
Uvodi se kriterij stanja i dobi kod procjene vrijednosti nekretnina. Za veliku većinu građana neće doći do povećanja rashoda na ime ovog poreza, koji će se naplaćivati umjesto komunalne naknade, plaćat će više oni koji imaju novije nekretnine u boljem stanju.
Porezna uprava promijenit će organizacijsku strukturu, nastavio je Marić. Uspostavit će se poseban ured za borbu protiv poreznih prijevara, a digitalizirat će se i komunikacija Porezne uprave s građanima i tvrtkama.
Uvodi se jedinstveni rok porezne zastare od 6 godina, što će se utvrđivati po službenoj dužnosti. Bagatelni prekršaji, pogotovo u ugostiteljstvu, neće voditi pečatiranju i zatvaranju lokala, a sustav opomena će prevenirati takve situacije, što ne znači da će poticati poreznu evaziju, kazao je Marić.
