Hrvatska ne može i, prema užurbanim reakcijama cijelog državnog vrha, neće prijeći preko uhićenja desetorice Hrvata, bivših pripadnika HVO-a, u Orašju, a kojima je jučer određen jednomjesečni pritvor. Premda se ne može miješati u pravosudne procese unutar BiH, Hrvatska ne može ni stajati po strani s obzirom na to da je riječ o hrvatskim državljanima i, prema indicijama, u većem dijelu o političkim optužnicama, tvrdi Večernji list.
Već sama brojka Hrvata, bivših pripadnika HVO-a, ali i HV-a, koje je Tužiteljstvo BiH obilježilo kao osumnjičene i potencijalne počinitelje ratnih zločina, dovoljna su indicija o kakvim je optužnicama riječ. A ta je brojka golema – više ih je od 640!?
Koje su smjernice?
Osim brojke, frapantno je da se na tim optužnicama nalaze i neki od najpoznatijih generala, vojskovođa i heroja pobjedničke Hrvatske vojske, poput generala Ante Gotovine, ali i bivši i aktualni ministri Ante Kotromanović i general Damir Krstičević. Krstičević, sada potpredsjednik Vlade i ministar obrane, vodi se kod Tužiteljstva BiH u slučaju mogućih ratnih zločina na području Jajca i Donjeg Vakufa.
U objašnjenju predmeta navodi se počinjenje “ratnog zločina prema čl. 173. KZ BiH i 175. KZ-a, protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika”. Riječ je o “ubojstvu najmanje 32 civila i najmanje 9 vojnika vojske RS”, stoji u tom dokumentu. Slične optužnice, koje to još formalno nisu jer, barem zasad, nisu aktivirane, odnose se, po svemu sudeći, i na Gotovinu i Kotromanovića. I oni već godinama znaju da su “obilježeni”, kao i stotine drugih hrvatskih časnika.
Prema podacima informiranih krugova, gotovo svi od 640 navedenih Hrvata znaju da su mogući cilj akcija Tužiteljstva BiH. Dio njih već se bio preselio u Hrvatsku, preveli su činove u HV, smjestili se, neki dobili stanove i doveli obitelji.
No dio ugroženih i dalje živi u BiH. I što sada? Procjene su da se ovdje dobrim dijelom radi o tzv. političkim optužnicama, no ima i onih koje počivaju na prikupljenim dokazima. S obzirom na to da ta “igra” između država, politika i s konkretnim ljudima traje već 20-ak godina, hrvatska državna politika trebala bi ići u smjeru pritisaka na BiH da se napokon odijele prave od političkih optužnica. Problem je i to što sigurnosno-obavještajne službe od prijašnjih, ali i aktualnih vlasti, nisu dobile smjernice što strategijski učiniti. Treba li RH “evakuirati” sve “obilježene” i zajedno ih s obiteljima preseliti u RH? – To bi bilo baš prema željama onih koji potiču iseljavanje Hrvata iz BiH – tvrdi jedan od državnih službenika.
Veći problemi s tim optužnicama počeli su kada je bivši glavni državni odvjetnik RH Mladen Bajić 2013. potpisao protokol o suradnji s Tužiteljstvom BiH kojim je istražiteljima BiH dopušten pristup arhivi HVO-a. Ta je arhiva, naime, potkraj devedesetih prebačena iz Mostara u Zagreb. Kako je došlo do tog potpisivanja protokola ostaje tajna, no znalci tvrde da DORH nije uvijek “umrežen” u ostvarivanje državne politike RH.
Arhive su, dakle, otvorene u vrijeme SDP-ove Vlade, no nakon što je tadašnji premijer Zoran Milanović upozoren što se događa, tvrde insajderi, nakon nekoliko mjeseci arhiva HVO-a je zatvorena ne samo istražiteljima iz BiH nego svima, da bi u lipnju 2015. Milanović i javno kazao kako “nakon 20 godina političke optužnice dopustiti nećemo… Upozoravam, prije svega susjede (BiH) da gledaju svoj posao, a mi ćemo gledati svoj posao”. Slijedila je Vlada Tima Oreškovića, ali nikakvu akciju oko optužnica nije poduzeo ni Karamarkov HDZ, ni Most.
Plenkoviću u miraz
Vlada Andreja Plenkovića sada je dobila sav taj “miraz”. Plenković je u BiH obznanio domaćinima da planira na prvoj zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vijeća ministara BiH pokrenuti pitanje zatvaranja političkog dijela optužnica. Odgovor koji je dobio od političkog lidera Bošnjaka Bakira Izetbegovića ne ohrabruje.
– Plenkovićeve inicijative o ustavnom jačanju položaja Hrvata u BiH nailaze na otpor onih koji žele nastaviti puzajuće promjene Daytona koje je poduzimala međunarodna zajednica pod uglavnom pritiskom bošnjačke strane – kaže jedan hrvatski diplomat te dodaje: – Hrvatski državni vrh preko ovoga ne da ne smije prijeći, ovo je za RH najpresudniji trenutak nakon potpisa Daytona 1995.
U vrhu Vlade i na Pantovčaku pokazuju krajnju zabrinutost događajima. Vlada održava krizne sastanke, pozvan je i šef SOA-e Daniel Markić, a predsjednica najavljuje sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost. Zatražila je izvješća službi “da vidimo je li netko u Hrvatskoj imao neke informacije, a pri tome ništa nije poduzeo, i zašto mi kao politički vrh nismo izviješteni”, kazala je Kolinda Grabar-Kitarović.
Predsjednica objašnjava da je cilj ne narušiti odnose s BiH, ali će Hrvatska čvrsto inzistirati na ostvarivanju slova Daytona o jednakopravnosti svih naroda u BiH. – A nitko to ne treba tumačiti kao nekakav zahtjev za trećim entitetom…
Tražimo jednaka prava za sva tri naroda i u tome ćemo biti iznimno odlučni i iskoristiti sve bilateralne kanale i sve međunarodne veze i kanale, kaže predsjednica.
