Predavanje o najvećoj hrvatskoj primabalerini, njezinom životnom putu, slavi i tuzi pod nazivom “Mia Čorak Slavenska – 100 godina kasnije” održat će Maja Đurinović, plesni povjesničar, kritičar i publicist. Organizatori su: Umjetnička akademija u Osijeku, Odjel za kroatistiku i slavistiku-Odsjek za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru, Glazbena škola Blagoje Bersa Zadar i Zadarski plesni ansambl.
Vijeće Umjetničke akademije u Osijeku na sjednici održanoj 29. listopada 2015. jednoglasno je odlučilo da se 2016. godina proglasi Godinom Mije Čorak Slavenske, te je izv.prof.art. Maja Đurinović kao imenovana voditeljica projekta dobila mogućnost i svu podršku Akademije za organizaciju Interdisciplinarnog znanstveno umjetničkog skupa „Mia Čorak Slavenska” kao i niza događanja koja će se tijekom Godine Slavenske upriličiti po cijeloj Hrvatskoj. Dvodnevni skup je održan 19. veljače u Osijeku i 20. veljače, na sam stoti rođendan Slavenske, u Slavonskom Brodu.
Tijekom godine je Maja Đurinović održala niz predavanja u više gradova, u kontekstu različitih manifestacija i zainteresiranih institucija. (Učiteljski fakultet u Slavonskom Brodu, GK Požega, FF u Zagrebu, GK Sisak, FF u Osijeku) a u studenom će održati predavanja u Puli i Splitu.
Mia Čorak, poznata u svijetu kao Mia Slavenska rođena je u Brodu na Savi, 20. veljače 1916. godine. Bila je „wunderkind“ i miljenica publike. Začudo, Zagreb i uopće hrvatska publika i kritika su odmah prepoznali „proroka u svom selu”; njezin čudesni talent i s oduševljenjem pratili i podržavali njezin umjetnički rast i uspjehe. Mia je već s dvanaest godina (prvi u Splitu!) priređivala samostalne plesne koncerte, a već sa šesnaest godina je bila nacionalna zvijezda. Uz rad s Margaritom Froman u zagrebačkom HNK-u, tražila je usavršavanje kod najboljih, znamenitih pedagoga u Beču i Parizu, već tada – pionirski i vizionarski i u svjetskim okvirima – svjesna da je budućnost plesne umjetnosti u spoju klasične tehnike i suvremene izražajnosti pokreta. Želeći primijeniti europske kriterije na „svoju” scenu ova će mlada i u tom smislu neiskusna umjetnica temeljito isprovocirati vlastodršce, pa je tako kao jedinstvena i prva hrvatska primabalerina „plesala samo jedno ljeto” na matičnoj sceni (sezona 1934/35). A kad je jednom pala u nemilost i ostala bez angažmana u kazalištu, dobila je savjet da je možda bolje da ide prodavati cvijeće!
Njezin posljednji nastup u Zagrebu bio je solistički plesni koncert u (iznajmljenom) Hrvatskom narodnom kazalištu 23. siječnja 1936., a umjesto da ode prodavati cvijeće Mia je postala jedna od najvećih svjetskih baletnih umjetnica 20. stoljeća.
