Danas se obilježava Međunarodni dan vjerojatno najomiljenijeg svjetskog napitka. Riječ je dakako o kavi. No, koliko zapravo znate o svom omiljenom napitku, o njegovim vrstama, načinu uzgajanja i prerade.
Donosimo nekoliko zanimljivih činjenica ali i priču o ovom omiljenom svjetskom napitku, za čiju jednu šalicu je potrebno čak 100 zrna koji su ubrani tek nakon 5 godina od sadnje stabljike iz koje je niknulo stablo kave.
Kava je piće pripremljeno kuhanjem prženih zrna kave, koja su zapravo sjemenke bobica biljke kave. Biljka kave uzgaja se u više od 70 zemalja, prvenstveno u ekvatorijalnim područjima Amerike, jugoistočnoj Aziji, Indiji i Africi.
Dvije najčešće uzgajane vrste kave su visoko cijenjena Arabica, a manje sofisticirana, ali jača i izdržljivija Robusta.
Kava Arabica raste na 800-1500 metara nadmorske visine. Ima dugu zeleno-plavo zrno, te brazdu tipičnog ‘S-oblika”. Kuhana Arabica kava je aromatična, slatka, nježna, a ponekad i voćna. To je rezultat niske razine kofeina, u rasponu od 0,8% do 1,5%.
Kava Robusta se uzgaja na nižim visinama 200-600 metara nadmorske visine. Zrno je žuto-smeđe boje, zaobljenog oblika i veće. Kuhana Robusta kava ima više različitih okusa, što je rezultat razine kofeina u rasponu od 1,7% do 3,5%.
Najveća područja proizvodnje Arabica kave su Brazil (najveći svjetski proizvođač), te druge južnoameričke zemlje, uključujući Kolumbiju, Srednja Amerikai i nekoliko zemalja u istočnoj Africi. S druge strane, Robusta kava se uzgaja u Indiji (indijske trešnje i pergament smatraju se najboljim na svijetu) i drugim dijelovima jugoistočne Azije (Vijetnam, Indonezija) te središnjoj Africi.
Prema legendi, preci današnjih oromo ljudi vjeruju da su prvi koji prepoznali energizirajući učinak biljke kave, iako nema izravnih dokaza gdje je započeo uzgoj kave u Africi ili tko ju je među domaćim stanovništvom prvi počeo koristiti kao stimulans. Priča o Kaldi, etiopskom kozaru iz 9. stoljeća koji je otkrio kavu kada je primijetio kako su njegove koze postale živahne nakon jela zrna s biljke kave, nije se pojavila u pisanom obliku sve do 1671. Izvorna pripitomljena biljka kave potječe iz Harara u Etiopiji.
Kava se u početku koristila iz duhovnih razloga. Kako su ti obredi bili u sukobu s vjerovanjima kršćanske crkve, Etiopska Crkva je zabranila sekularnu potrošnju kave, sve do vladavine cara Menelika II. Napitak je također bio zabranjen i u Osmanskoj Turskoj tijekom 17. stoljeća zbog političkih razloga, a bila je povezana s odmetničkom političkom aktivnosti u Europi.
Kava je blago kisela (pH 5,0-5,1), a zbog kofeina ima stimulativni utjecaj na ljude. Kava je jedno od najpopularnijih pića na svijetu. Može se pripremiti i predstavljeni na različite načine (npr espresso, cappucino, cafe latte, itd). Učinak kave na ljudsko zdravlje predmet je mnogih studija. Većina nedavna istraživanja pokazuje da je umjerena konzumacija kave benigna ili blago koristan kod zdravih odraslih osoba.
Zbog svojih dobrih svojstava i utjecaja na ljude, kava ima i svoj dan. Taj dan se koristi za promicanje poštene razmjene kave izmđeu uzgajivača i otkupljivača kave, te podizanje svijesti o stanju samih uzgajivača kave. Dan kave prvi put se slavio u Japanu 1983. godine, a mnoge zemlje imaju svoje vlastite dane proslave. Ovisno od zemlje do zemlje, dan kave slavi se 12. rujna, 29. rujna i 1. listopada.
Kada dozore, zrna kave su kupe, obrađuju i suše. Zelena (ne pečena) zrna kave jedan su od najtrgovanijih poljoprivrednih proizvoda u svijetu. Zrna se prže na različitim stupnjevima, ovisno o željenom okusu.
Zelena (ne pečena) kava jedna je od najtrgovanijih poljoprivrednih proizvoda u svijetu- to je najvažniji poljoprivredni izvoz i druga po redu najvrednija roba koja se izvozi iz zemalja u razvoju.