Na Dnevniku HRT-a od 14. srpnja našao se Biograd. Na samom početku u uvodnom dijelu najavljen je u Turističkoj patroli HRT-a koja trenutno obilazi jadransku obalu pod nimalo obećavajućem nazivom – „Zašto Biograd zaostaje?“. No, mi smo sve to mazohistički otrpjeli, pogledali i poslušali i ukratko – odlučili prenijeti za vas sadržaj emisije. Jer dobar glas daleko se čuje, a loš još dalje, drito s naše nacionalne dalekovidnice i to u udarnom terminu!
– Dok su današnje turističke destinacije tek sanjale o turizmu, Biograd na Moru daleke 1935. imao je svoj prvi hotel. Šezdesetih godina već se afirmirao kao poznato i rado posjećivano ljetovalište. Prošle godine zabilježio je 1 300 000 noćenja, ondje nas čeka Andrea Buča. Andrea mnogi kažu da se danas turizam u Biogradu događa po inerciji?, započeo je voditelj Dnevnika desetminutni ili nešto više prilog o Biogradu odnosno današnjem biogradskom turizmu.
– Pa da, posljednjih godina Biograd se orijentirao na masovnost, a posljedica je pad kvalitetne ponude. Sve je više privatnog smještaja, plaže su sve napučenije, na gradskoj šetnici je sajmišna atmosfera, kulturnog sadržaja nikada nije bilo manje. Nedostatak stručnog kadra i kreativnosti doveo je do toga da se ljetna događanja temelje na klapskom pjevanju i koncertima turbo folk izvođača. Ni jedno, niti drugo zapravo stranom gostu, za kojim svi vape, nije ni blisko, ni zanimljivo. I tako sezona za sezonom davale su i pouke i poduke, preko kojih su gradski oci prelazili. Danas kada je model turizma sunce i more gotovo iscrpljen, a novog modela nema na vidiku, Biograd se suočavasa stagnacijom i pritom ne mislim na broj noćenja, već profitabilnost i kvalitetu turističke slike, kazala je novinarka Andrea Buča.
Više o temi vidjelo se u minutama koje su uslijedile. Vesna Tadić, vlasnica turističke agencije, koja je već 30 godina u biogradskom turizmu prisjećala se sretnijih vremena: „Ja sam došla prvi put u Biograd kao turist ’70.-ih godina na izlet i bila sam oduševljena tim gradom.“
Afirmiranom ljetovalištu nikada nije manjkalo gostiju. Odmarališta su bila puna, u privatnom smještaju tražio se krevet više.
– Gosti su bili zadovoljniji. Naši domaćini natjecali su se tko će imati ljepšu, bjelju posteljinu, kazala je Vesna Tadić u prilogu za Dnevnik.
Zbog utrke za zaradom i sitnim interesima, Biograd je izgubio svoj identitet. Na gradskoj šetnici uz plažu je sajmišna atmosfera: ringišpil, swarovski kristali, manikura, spiralni krumpir, filmski doživljaj i fotografiranje s kraljevskim boom (udavom). Ogladnite li, s ručnika možete kupiti i burek. – rečeno je u prilogu uz kadrove biogradskih plaža i šetnice.
– Moramo i razumit i naše domaće ljude. I oni tribaju priživit. I oni tribaju kupiti gorivo. I oni tribaju kupiti drva. I oni tribaju platiti struju Itd.Itd., nabrajao je biogradski gradonačelnik Knez za Dnevnik.
Svake sezone ugostiteljski objekti sve su veći, rekreacijskog sadržaja sve je više, a plaže sve kraće. „Ovdje u Biogradu gužva na plaži je baš velika, pogotovo vikendima.“, izjavljuje gošća, dok drugi gost u prilogu na pitanje kako uspijeva naći mjesto na plaži, demonstrira pokazujući rukama grabeći široke zaveslaje.
Nakon kupanja, djeca ili nedostatak financija, lišit će vas mogućnosti konkretnog restoranskog obroka. Slavica Eškinja, predsjednica Ceha ugostitelja u Biogradu za Dnevnik daje ovakvu izjavu: „Restorani ne rade, nego rade pizzerije i fast foodovi. Jer budimo realni, nijedno dijete ne može sjediti za stolom duže od 15 minuta. A ja mislim da mi trebamo težiti kvalitetnijem turizmu.“
Ako ste imućni i poželite otići u noćni provod, biogradska ponuda oborit će vas s nogu, posprdno se navodi uz kadar programa Biogradskog ljeta u krupnom planu iz kojeg iskaču imena poput Milice Todorović, Željka Joksimovića, Sandre Afrike. Nives Jeličić, stručna suradnica TZ Biograd, program komentira ovako: „Gledajući program Biogradskog ljeta već jedno četri, pet godina, to tako izgleda.“ Red klape, red turbo folka i tako do kraja sezone. Jedini noćni klub opredijelio se za narodnjake. Zašto je tako, nismo uspjeli saznati jer na dogovoreno snimanje vlasnik nije došao., navodi se u prilogu.
– Privatnici imaju mogućnost da otvore svoje disco barove. Tko kome brani, rekao je gradonačelnik Knez.
I tako prepušteni volji privatnika biogradski turizam izgubio je kompas, a turističkog kormirala nema već treću godinu, a na to sve vrluda gradonačelnik Knez: „Raspisan je sad u međuvremenu natječaj. Da li će vijeće doniti odluku da nekog izabere? Ima pravo da ne izabere nikoga.“.
Ipak nadamo se kreativnoj promjeni, jer biogradski turizam spasiti može samo nagli zaokret, plan kojeg će se svi sudionici u turizmu pridržavati. – zaključuje se na kraju priloga o biogradskom turizmu.
Što je tamo sve izrečeno i prikazano, ako vas je volja možete i sami pogledati u emisiji na zahtjev „HRT: Na zahtjev: Dnevnik“ od 14. srpnja u linku ovdje: http://www.hrt.hr/enz/dnevnik/
