Četvrtog srpnja u SAD-u se slavi Dan nezavisnosti (engl. Independence Day), jer je toga dana 1776. godine izglasana slavna Deklaracija nezavisnosti, kojom su se američke države odcijepile od Velike Britanije. Autor izvornog teksta Deklaracije bio je poznati Thomas Jefferson, kasniji predsjednik SAD-a. Deklaracija nezavisnosti važna je kao jedan od prvih službenih dokumenata u povijesti koji ističe ljudska prava. To se najbolje vidi u sljedećoj njenoj rečenici: “Smatramo da su ove istine očite: da su svi ljudi stvoreni jednaki, da su obdareni od strane svog Stvoritelja određenim neotuđivim pravima među kojima su pravo na život, slobodu i potragu za srećom.” Zanimljivo je da je Thomas Jefferson, koji je formulirao tu rečenicu, sam bio robovlasnik i imao je 130 robova, piše Povijest.hr
Deklaracija je izglasana na sastanku američkog Kongresa Philadelphiji, u zgradi danas poznatoj kao Independence Hall. Nakon što je Deklaracija odobrena u američkom Kongresu, odmah je navečer istog dana dostavljena tiskaru Johnu Dunlapu, udaljenom samo nekoliko ulica dalje, koji ju je tiskao u 200 primjeraka. Oni su poslani diljem zemlje da budu objavljeni širem stanovništvu.
Deklaracija nije potpisana istoga dana, kao što se obično misli, nego gotovo mjesec dana kasnije, 2. kolovoza 1776. godine. Potpisalo ju je 56 ljudi, koji su danas slavljeni u SAD-u kao Očevi osnivači (engl. Founding Fathers). Među potpisnicima bili su slavni izumitelj Benjamin Franklin, budući predsjednik John Adams te John Witherspoon. Kao predsjednik Kongresa prvi se potpisao John Hancock, i to velikim energičnim potpisom. Danas je u američkoj kulturi česta izraz John Hancock kao sinonim za potpis uopće. Od 56 potpisnika Deklaracije nezavisnosti katolik bio samo jedan – Charles Carrol – dok su ostala 55-orica bili ili protestanti ili ostali kršćani.
