Grozdana Perić: “U najtežim godinama nismo dirali socijalu i školstvo i zato je oporavak trajao dulje. 2016. nagovještava svjetliju budućnost!”

Razgovarali smo sa zadarskom pročelnicom Grozdanom Perić koja kao prva žena gradskih financija svih ovih kriznih godina za gospodarstvo obavlja daleko najzahtjevniji i najodgovorniji posao.

Nije uvijek bilo lako realizirati sve vizije, ciljeve i prioritete za razvoj grada, održati zavidan nivo ulaganja u socijalu i školstvo, a pritom se boriti s manjkovima u proračunu.

Laganim, ali sigurnim koracima, prezentira nam Perić kroz brojke, Grad se oporavlja od najtežih udaraca…

Na temelju čega je Grad Zadar dobio priznanje od strane Instituta za javne financije za transparentnost gradskog proračuna?

Mjerenje transparentnosti na snazi je već neko vrijeme. Zakonska regulativa nalaže da se sva dokumentacija javno objavljuje na web stranicama. Ono što je najvažnije jest predočenje proračuna građanima. Na taj se način razbija tabu da je proračun nešto nerazumljivo, javnosti se prezentira gdje odlazi svaka kuna poreznih obveznika, kako se kanaliziraju prihodi Grada, na što se novac pretežno troši, čime se vraća povjerenje građana u rad institucija vlasti. Mi smo ove godine prezentaciju napravili malo drugačije od drugih, vizualno je dopadljiva – imamo slike, stupce, kolačiće. Nismo željeli suhoparan prikaz brojki…. Drago nam je da je to prepoznato.

Što najviše opterećuje proračun Grada?

Kao Grad imamo visoke komunalne standarde, puno radimo po pitanju odvodnje, razvedeni smo grad zbog čega su nam glavna ulaganja u infrastrukturu. No, ljudi ne razmišljaju da kada primjerice radite oborinsku ili feklanu odvodnju da to vuče brojne druge radove; rekonstrukciju ceste, nogostupa, postavljanje rasvjete… To su naša najveća ulaganja. Postoje naravno i visoki standardi u socijali i u školstvu od kojih ne odstupamo. Tako primjerice velik dio novaca odlazi na predškolski odgoj.

Od čega najviše uprihodujemo?

Najviše uprihodujemo od samih poreza, bilo zajedničkih ili vlastitih. U 2015. prihodi od poreza iznosili su 153 milijuna i 779 tisuća kuna. Prihodi po posebnim propisima donijeli su nam 91 milijun i 551 tisuću kuna. Slijede komunalni doprinosi i komunalna naknada, potom prihodi od imovine, prodaje imovine, kazne i drugo.

Promjene u poreznoj politici stvorile su velike probleme?

Imali smo prilično problema zbog toga. Kada se promijenila porezna politika povećao se neoporezivi dio poreza na dohodak s 2.200 na 2.600 što je dobro kada na nivou države želite povećati samu potrošnju, jer to vuče porast BDP-a i slično. No, tu politike moraju biti usklađene s prihodima koje imaju jedinice lokalne samouprave, gradovi, županije, budući iz tog ukupnog poreza na dohodak 60 posto ima grad, 16,5 županija i ostalo je u državnom proračunu… Jako je bitno paziti kako će se isto odraziti na lokalne proračune. Kada gledamo brojke prihod od poreza na dohodak krajem 2014. iznosi 111 milijuna i 908 tisuća kuna. U 2015. on pada na 100 milijuna i 3 tisuće kuna. Dakle, utjecajem porezne politike prihod od poreza na dohodak u godinu je dana smanjen za skoro 12 milijuna kuna. To je strašno i ne može se samo tako namaknuti. Na sreću, vidljivo je kako se u 2016. prihod opet povećava što nam govori da primjera radi nije došlo do pada zaposlenosti na području grada, da je sezona počela ranije te da su prijave sezonskih zaposlenika stigle puno prije, ali i da se porezna disciplina građana popravila.

Kako ste nadoknadili padove?

Prirez se morao uvesti kako bi se namaknuli prije spomenuti padovi, iako smo zadnji veći grad koji je uveo prirez. Komunalni doprinos najbolje pokazuje zašto se nama dogodila tolika disproporcija. Recimo, 2007. iznosio je više od 40 milijuna kuna, a već 2008. pada na 8 milijuna kuna. Uzrokovala je to u prvom redu kriza građevinarstva i bilo je teško nadoknaditi pad od skoro 32 milijuna. Dogodio nam se veliki pad jer obveze i ugovori koji su potpisani nisu se mogli servisirati, naplatiti… 2009. situacija je nešto bolja, ali opet slijede oscilacije, sve do 2014. kada prihod od komunalnog doprinosa iznosi 19 milijuna i 360 tisuća kuna, što zahvaljujemo legalizaciji. 2015. on iznosi 35 milijuna kuna, od čega je gotovo 19 milijuna doprinos od legalizacije. To vam je ta situacija kada kažu grad je u minusu i pitaju se zašto! Izuzetno je bilo teško ispraviti ovu situaciju, a da pritom ne dirate socijalu, danse umanjujete sredstva za školstvo, pogušite privredu. Tada oporavak traje puno puno duže.