Vrhovni sud objavio je da prihvaća žalbe osuđenih za ratne zločine – Branimira Glavaša, Gordane Getoš Magdić i Ivana Krnjaka. Ukida se prvostupanjska presuda u cijelosti i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Radi se o slučajevima “garaža”, odnosno mučenju i ubojstvima srpskih civila u Osijeku devedesetih te “selotejp”, što je eufemizam za vezivanje osječkih Srba trakom i bacanje njihovih mrtvih tijela u Dravu.
U pravu su optuženici Branimir Glavaš, Gordana Getoš Magdić i Ivan Krnjak “kada presudu pobijaju zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 11. ZKP/97 držeći da je izreka presude proturječna razlozima presude te da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama”, navodi Vrhovni sud.
Za razliku od prvostupanjskog suda, koji je tvrdio da RH u inkriminiranom razdoblju nije bila u međunarodnom sukobu, Vrhovni sud u svojoj odluci priznaje da se dio kaznenih djela ipak događa u vrijeme kada je Republika Hrvatska stekla svoju punu samostalnost kao međunarodni subjekt, bez obzira što tada još nije bila priznata od drugih međunarodnih subjekata. Sud smatra i da je okrivljenoj Getoš-Magdić u svakoj fazi postupka bilo omogućena učinkovita i praktična obrana te da nije povrijeđeno načelo pravičnog postupka i prava na obranu.
Navode i da se osporavani iskaz krunskog svjedoka Krunoslava Fehira nikako ne može ocijeniti kao nezakonit dokaz, a druga je stvar ocjena njegove vjerodostojnosti što je u cijelosti u nadležnosti prvostupanjskog suda. Vrhovni se sud, ističu, “nije bavio ispitivanjem pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja, pa će u ponovljenom postupku, prvostupanjski sud ponovno izvesti sve do sada izvedene dokaze, a po potrebi i druge dokaze koje predlože državni odvjetnik i optuženici, a zatim otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem”. Nalažu da prvostupanjski sud pritom vodi računa o sadržaju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, te donese novu i na zakonu utemeljenu presudu koju će pri tom i valjano obrazložiti.
Državno se odvjetništvo također žalilo na spomenute presude, tražeći veću kaznu za Glavaša i njegove suučesnike u ratnom zločinu, tvrdeći da je upravo Glavaš najprije neformalno, a zatim i formalno upravljao formacijama koje su likvidirale nedužne civile.
Obrane okrivljenika u žalbama su naveli da je tijekom postupka došlo do niza povreda kaznenog postupka, Kazenog zakona ali i Zakona o Uskoku te da je pravna kvalifikacija zločina pogrešna, zbog čega su tražili da se nepravomoćna presuda ukine i suđenje ponovi pred novim vijećem.
Ustavni sud je, podsjetimo, u siječnju 2015. ukinuo pravomoćnu presudu kojom je Vrhovni sud pravomoćno osudio Glavaša na osam godina zatvora i naložio Vrhovnom sudu da ponovi postupak protiv njega.