Obrazovanje je ključ je uspješne Hrvatske i reforma školstva nikako se ne smije zaustaviti. Ulaganje u obrazovanje je ulaganje u budućnost, obrazovanje donosi boljitak ekonomiji i društvu u cjelini.
Smatra to Vlado Prskalo, ravnatelj Srednje škole to“Matija Antun Reljković” u Slavonskom Brodu, koja je iz EU fondova dobila više od 40 milijuna kuna jer obrazuje vrhunske mlade stručnjake.
Bez reforma nećemo imati mlade stručne ljude koji zemlju mogu pokrenuti naprijed. Zbog toga je ta reforma najvažnija. Ukoliko se s njom ipak nastavi, možemo zauvijek reći zbogom zastarjelim nastavnim planovima i programima kao i metodama nastave. Njih će zamijeniti čak 52 nova dokumenta i nov pristup poučavanju. Smislenije obrazovanje, koje je primjereno njihovoj razvojnoj dobi, učenike će osposobiti za suvremeni život, rad i nastavak obrazovanja. Razvijat će im se temeljne kompetencije za cjeloživotno učenje, a i povećat će im se razina funkcionalne pismenosti. Cilj kurikularne reforme je osiguranje učenicima razvoj stavova, vještina, kreativnosti, inovativnosti, mišljenja, estetskog vrednovanja, poduzetnosti, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini. Roditelji će se moći više uključiti u obrazovanje svoje djece i dobivat će češće povratne informacije. Ocjenjivanje će se promijeniti. Zamišljeno je da nastavnici dobiju priliku za veću autonomiju i kreativnost u radu kojima će motivirati učenike.
Najveća promjena u svim predmetima je manje definicija, manje formula, manje reproduciranja činjenica, a više prakse i konkretnih primjera. Cilj je da se djeca nakon školovanja snalaze u životu, da razumiju ono što su naučili i to znaju primijeniti.
Temelj razvoja djece u ranom i predškolskom odgoju bit će igra. U gimnazije će se uvesti izbornost koja će omogućiti usmjeravanje interesa učenika i jasnije profiliranje. U strukovne će se pak škole uvesti učenja na radnome mjestu i olakšavanje prijelaza iz obrazovanja na tržište rada. Na kurikularnoj reformi radilo je više od 600 stručnjaka. Od 12 milijuna kuna koliko je lani za pripremu reforme osigurano iz državnog proračuna, potrošeno je sedam milijuna kuna, a ostalih pet je vraćeno u proračun. Za 2016. godinu za ovu je stavku u proračunu planirano šest milijuna kuna.
