Suhozidarska sezona 2016. započinje tradicionalnim aktivnostima ali u novom ruhu – volonterskim programom “Suhozidar” na području maslinika Modrava koji se održavau sklopu nacionalnog programa “Volontiraj u Parkovima Hrvatske”.
Od desetak prijavljenih volontera, 6 suhozidara/ki će 7 dana svog dragocjenog vremena i rada posvetiti unaprijeđeniju i obnovi suhozida nekadašnjeg najvećeg maslinika istočne jadranske obale u Parku prirode Vransko jezero.
Visoki i široki kameni zidovi, unutar kojih su posložene kamene gomile čija veličina i brojnost ovisi o količini izvađenog kamena, dijele obradive površine na prostoru Modrava. Upotpunjeni su brojnim putovima ukupne dužine oko 30 km, koji povezuju i najudaljenije obradive površine s morskim pristaništima Murterana i Betinjana, većinskih vlasnika modravskih posjeda.
Od 6. – 13. svibnja kroz 7 dana volonteri će savladati i usavršiti brojne vještine , obnavlja suhozide – građevine od prirodnog kamena koje se izrađuju bez korištenja morta ili veziva, krčiti i čisti vegetaciju koja je obrasla suhozide ali i georeferencirati postojeće suhozidne strukture, bilježiti koordinate i fotografirati suhozide te informira javnost (posjetitelje Parka) o aktivnostima obnove, te time u cjelosti doprinijeti očuvanju prirodne i kulturne baštine Parka.
Smještaj i hrana su osigurani i za volontere besplatni – u Kampiralištu Kalebić, a volonteri su za boravak u kampu sami osigurali vlastiti šator. Uz edukaciju o vrijednostima Parka prirode Vransko jezero i tehnikama gradnje suhozida, volonteri će imati priliku istražiti prostor Parka i okolice te upoznati lokalne suhozidarske meštre i udruge. Rad s volonterima koordiniraju djelatnici parka prirode uz stručnu superviziju volontera Udruge 4 Grada Dragodid.
Svi zainteresirani posjetitelji koje žele naučiti ponešto ili se pridružiti u akciji obnove tokom trajanja volonterskog programa mogu se javiti na broj 0912323099 (Norma Fressel, koordinatorica volontera).
Maslinik Modrave
Nakon što je krajem 19. stoljeća vinovu lozu, kao izvornu kulturu Modrava, poharala i uništila filoksera, prelazi se na sadnju maslina. Tako je početkom 20. stoljeća do kraja iskrčen modravski krš, zasađeno je i odnjegovano preko 180 000 stabala maslina, a svaki komadić škrte zemlje otet od kamena pažljivo je obrađivan. Rezultat je najveći i najkompaktniji maslinik na ovoj strani Jadrana, koji se proteže na prevlaci kopna između mora i Vranskog jezera, na površini od 12 km2.
