U Biogradu na Moru predstavljena knjiga “Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj”

U srijedu je na katu Zavičajnog muzeja Biograd na Moru predstavljena knjiga dr. sc. Josipa Jurčevića „Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj“, a knjigu je kroz iznimno zanimljivo predavanje predstavio sam autor. Okupljene je na početku pozdravio ravnatelj Zavičajnog muzeja prof. Draženko Samardžić i najavio autora, kazavši pritom kako autor u knjizi ne ostavlja mjesta improvizacijama te da je ova knjiga izvrsna podloga za razumijevanje današnjice. Nazočne je pozdravio i gradonačelnik Biograda Ivan Knez.

– Zahvaljujući povjesničaru poput g. Jurčevića hrvatski narod čuva svijest o svojoj povijesti, potpunoj a ne nikako krnjoj, kazao je. Znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti i profesor na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, dr.sc. Josip Jurčević je u svom konciznom predavanju pojasnio neke od ključnih pitanja ne samo naše povijesti, već i sadašnjosti. Knjiga koja je ovom prigodom predstavljena daje presjek tema kroz koje se može iščitati koliko su jugoslavenstvo i komunizam i danas zapravo duboko implementirani u hrvatsko društvo. Govoreći o naslovu knjige, autor je pojasnio kako naslov nije tu kako bi privukao pozornost, nego je čak i umjeren u odnosu na sve ono što nam se događalo u proteklih 100 godina. Jugoslavenstvo se pojavilo u drugoj polovici 19. Stoljeća tj. 1860-ih godina kada je došlo do Austrougarske nagodbe kojom je Hrvatska došla u podređen položaj, smatra.

– Stvara se nacionalna akademija znanosti i umjetnosti, koja bi u formalnom i stvarnom smislu trebala biti zbir cjelokupne pameti koje posjeduje neko društvo. Te su se akademije u Francuskoj, Italiji ili Austriji nazivale Francuska, Talijanska ili Austrijska akademija, jedino u Hrvatskoj ta akademija se ne naziva Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti već Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Pedeset godina prije nego li je uopće nastala prva jugoslavenska država, stvara se takozvano kulturno jugoslavenstvo, navodi Jurčević.

Predstavljanje knjige Teror jugoslavenstva

– Ono je u idejnom smislu potpuno okupiralo sve hrvatske institucije, vjerovalo se da je to spas za Hrvatsku, a nakon 1918. su mnogi shvatili zabludu, uključujući i Antu Trumbića, ključnog čovjeka u Jugoslavenskom odboru, ali je već bilo prekasno. U 19.st. hrvatski su domoljubi u psihološkoj zabludi vjerovali u jugoslavenstvo, danas Jugoslaveni nisu više u elementarnom smislu domoljubi. Iz njihovih javnih razgovora vidimo izrazito negativan odnos prema hrvatskom društvu, kulturi i budućnosti, zaključio je. Jugoslavenstvo koje bez prekida u proteklih sto godina vlada Hrvatskom, počevši od javnog, pa sve do znanstvenog i kulturnog života, nakon 1945. godine se spojilo s komunizmom, što je razlog zašto je Hrvatska „zadnja utvrda“ nakon sloma komunističkih režima u istočnoj Europi. Osim Hrvatske, koja je i dalje žrtva tog terora, svi su drugi izvršili neku vrstu lustracije komunizma. U našem slučaju, što više sazrijevamo kao država, to se više vraćamo u vrijeme totalitarizma prije ’90-ih, počevši od kontrole javnih informacija, jezika, gospodarskog kriminala bez sankcija i svega ostalog, navodi u svom izlaganju. Jugoslavenstvo i komunizam Jurčević naziva vertikalama zla.

– I danas se još uvijek nismo riješili dviju vertikala zla u našoj demokratskoj državi, jer zapanjujuće je da i dalje kroz institucije, kad se postavlja pitanje najvećeg Hrvata svih vremena, uvijek navodi da je Josip Broz Tito najveći Hrvat u cijeloj povijesti, govorio je Jurčević. Dotaknuo se i kurikuluma prema kojem će iz hrvatskih čitanki eliminirati „Juditu“ Marka Marulića, što smatra duhovnom pustoši karakterističnom za razdoblje komunizma. Osim hrvatskog književnika Marka Marulića ističe kako blaženi Alojzije Stepinac ima posebnu važnost za hrvatski nacionalni identitet i kako su u vrijeme kad je bio suđen u Jugoslaviji, čelni ljudi američke židovske zajednice isticali njegova zalaganja u borbi protiv zla koje se tada bilo nadvilo nad Europom.

– Iznimno velika nestabilnost je osnovno obilježje cjelokupne hrvatske povijesti u 20. stoljeću. Nestabilnost se prepoznaje u učestalim promjenama državno-političkih okvira u kojima se hrvatsko društvo nalazilo tijekom 20. stoljeća. Državno-politički okvir Hrvatska je u proteklih 100 godina mijenjala 6 puta: do kraja Prvog svjetskog rata (1918.) bila je dio Austro – Ugarske, potom je do 1941. bila dio prve Jugoslavije, iza toga je postojala Nezavisna Država Hrvatska (do 1945.), nakon toga (do 1990.) Hrvatska je bila dio druge Jugoslavije, od 1990. Republika Hrvatska je samostalna država, a od prije 2,5 godine smo postali dio zajednice u nastajanju, EU. Svakih smo 17 godina imali geopolitičke lomove gdje se mijenjao položaj Hrvatske u različitim zajednicama, govorio je Jurčević. Pritom je naglasio i neke negativne učinke ulaska Hrvatske u EU po Hrvatsku.

Osim Hude jame navodio je postojanje više od 1 700 stratišta na kojima su jugokomunisti tijekom i nakon Drugog svjetskog rata likvidirali svoje žrtve. Ističe bleiburšku tragediju gdje su namjerno ubijali Hrvate kako bi moglo živjeti jugoslavenstvo. Smatra da je zbog svega danas nastala golema demografska rupa i da je to razlog što se danas u Hrvatskoj rađa petnaestak tisuća ljudi manje nego ih umire te kako se model stradavanja hrvatskog naroda u proteklih sto godina ne mijenja.

Naglasio je kako smo mi zaista jedna herojska generacija koja je u Domovinskom ratu ostvarila snove o hrvatskoj samostalnosti, ali da se sada pak moramo vratiti korijenima jugoslavenstva i komunizma te odstraniti korijenje tog terorizma iz hrvatskog društva. To se neće dogoditi jednim parlamentarnim, lokalnim ili predsjedničkim izborima, već isključivo kao početak jednog procesa gdje se mora pronaći jedna kritična masa hrvatske inteligencije do krajnjeg cilja.

– Naša je obveza dovršiti posao koji smo započeli 1991. godine, završio je Jurčević.

Svi su nazočni velikodušnošću Grada Biograda dobili besplatno knjigu, a potom sišli u prizemlje Zavičajnog muzeja gdje se održao prigodni domjenak.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...