Nove spoznaje u antičkom masliniku Tihomira Ivanova; Vjetrenjače navodnjavaju maslinik Lenka Celenta

Ove godine na otoku Ugljanu je prerađeno oko 1000 tona maslina. Prema postotku dobivenog ulja i prosječnoj cijeni u konobe je stavljeno oko 12,6 milijuna kuna.

U sklopu ovogodišnjih 18. Međunarodnih Dana masline Zadar 2016., organiziran je i stručni izlet na otok Ugljan. Krenulo se brodom “Barba Ive” iz Zadra. Prva postaja Lukoran i posjet je masliniku Tihomira Ivanova na lokaciji Brdešićina.

Genetska identifikacija i rezidba

– To su revitalizirane antičke masline u originalnim starorimskim parcelama (centurija-50ha, heredij-0,5ha, juger-0,25ha). Ova stabla sorte su drobnica po genetici različita od ostalih drobnica na Jadranu, pojasnio je Ivanov. U ovom masliniku predavanje je genetskoj identifikaciji maslina otoka Ugljana održao i sveučilišni profesor sa Agronomskog fakuleta u Zagrebu Đani Benčić.

– Svako od ovih stabala treba imati svoju oznaku. Treba povezati zajedno povijesnu, ekološku i nutricionističku priču na temelju čega bi se proizvodi s ovog lokaliteta marketinški brendirali i tržili, rekao je Benčić. On smatra da nije problem zaštiti ekološki proizvod jer je ovdje riječ o tlima koja su uglavnom nekontaminirana. Nisu onečišćena kao primjerice u Španjolskoj i Italiji. Dodana vrijednost je i to što se ovdje radi o samoj liniji rimskog limusa, istaknuo je profesor Benčić.

Sudionici izleta sa zanimanjem su poslušali agronoma Davora Pamića koji je govorio o uzročnicima i suzbijanju štetnika u maslinama. Njegov kolega magistar Marijan Tomac praktično je pokazao kako obnoviti stoljetne masline i kako masline valja rezati da daju dobar i zdrav plod.

Bušotina Lenka Celenta

Nakon toga uslijedio je posjet masliniku i bušotini Lenka Celenta na predjelu Lapovo kod mjesta Ugljan. On je prikazao alternativni način dobave vode za navodnjavanje iz bušotine pomoću vjetrenjače.

– Ovo bismo mogli koristiti i mi u Ravnim kotarima, rekao je Borislav Pedić, uspješni maslinar iz Zadra i Pridrage. Bit ovog navodnjavanja je alternativni izvor energije. Dovoljno je da vjetar puše 5 metara u sekundi da se vjetrenjača pokrene i tako crpi dovoljna količina vode.

Na Mulinama nas je dočekala arheološka poslastica. Ostaci antičke uljarnice i tijeska, tzv. “Mulinskog tijeska” različitog od dotadašnjeg tipa tzv. “Katonovog tijeska” u proizvodnji ulja, kako je pojasnio preški maslinarski entuzijast Mladen Lucin. Ovo je, prema pisanju dr. B. Ilakovaca, i mjesto proizvodnje jednog od najčuvenijh ulja Rimskog Carstva Oleum Liburnicum. Jader (Zadar) je s Ugljanom centar rimske provincije Liburnije. Sve su ovo razlozi da treba posjetiti ovaj maslinarski Jurassic park i od voditelja i predavača Lucina čuti sve ostale zanimljivosti.

Suživot starih i novih sorti

U posljednjih nekoliko godina na Ugljanu se puno toga promijenilo. Na bolje. Sve više je obnovljenih starih maslinika, ali i podignutih potpuno novih. S domaćim, ali i sa introduciranim sortama. Suživot starih i novih sorti. Ove godine na otoku je prerađeno oko 1000 tona maslina. Prema prosječnom postotku dobivenog ulja i prosječnoj cijeni moguće je pretpostaviti da je u konobe stavljeno oko 12,6 milijuna kn.

Najviše od obnovljenih starih maslina, obnovljenih bez pomoći državnih institucija. Ali, skoro dvije trećine maslina su i dalje neobrane pokrivene borom i makijom. Prije dvadesetak godina otok je davao više od dvije tisuće tona ploda. Realnost pokušavamo na bolje promijeniti znanošću, istaknuo je Lucin

Istraživanja i projekti

Otok je pravo mjesto za znanstvene institucije i znanstvenike. Među prvima je došao već spomenuti prof.dr.sc. Đani Benčić. Profesor Benčić je počeo sa studentskim diplomskim radovima o maslinarstvu otoka. Šime Marcelić – Preko, Nikolina Štefuljak – Zagreb, Jurica Javor – Zagreb. Došli su prvi znanstveni projekti, „Genetska identifikacija autohtonih sorti maslina Zadarske županije“, „Matičnjak“ – matični rasadnik sadnica autohtonih sorti Zadarske županije.

Prvim istraživanjima otkriveno je šest novih sorti, kultiviranih, različitih od obrađenih oko 240 sorti sa cijelog Jadrana, otoka, obale i priobalja (dr. Đ. Benčić).

Nigdje na jednom mjestu toliko unikatnih sorti uz one poznate. Jedinstveni otok Ugljan.

Puno toga, puno novosti od kojih su dobar dio mogli vidjeti i sudionici stručnog izleta po Ugljanu.

– Ovo je bilo jako poučno. Prošli smo gotovo sve maslinike na Jadranu, ali ovako nešto dosad nismo vidjeli, rekao je Vebija Abazović jedan od četvorice maslinara iz crnogorskog Bara koji su sudjelovali na Danima Masline u Zadru.

Izlet na Ugljan dugo će pamtiti i poznata glumica Tamara Šoletić, pogotovo što je u Mulinama bila prvi put. Prvi, ali ne i zadnji, rekoše i ostali, jer ovdje se puno toga naučilo, lipo jelo, pilo, pivalo i družilo. A družeći se, reče Tamara, najviše učimo jedni od drugih.

Nastavak istraživanja

Za nastavak istraživanja pripremljeni su projekti „Gospodarenje genofondom maslina Zadarske županije“ i pilot projekt „Metodologija revitalizacije zapuštenih tradicionalnih otočnih maslinika RH“, pilot projekt za otoke Ugljan (u tijeku), Lastovo, Mljet, Brač, Dubrovnik, Kornati-Modrave, Krk, Vodnjan (Nacionalna kolekcija maslina).