U Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar 30. travnja 2016. održan je stručni skup namijenjen odgojno-obrazovnim djelatnicima iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Skupu koji je organizirala Udruga odgajatelja Maraške iz Zadra nazočili su brojni odgajatelji i pedagozi iz cijele Zadarske županije. Većim dijelom su to odgajatelji i pedagozi dječjih vrtića DV Sunce, DV Vrapčić, DV Šegrt Hlapić, DV Šuškalica iz Zadra, ali i DV Maruškica iz Škabrnje, DV Sabunić iz Privlake, DV Morska Vila iz Nina te DV Kaštel iz Kaštela. Svi oni prepoznali su važnost stručnog skupa čiji je naziv „Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja – izazovi implementacije“, a vrsni predavači na tu temu doputovali su iz Zagreba. Jedna od njih je pedagoginja zagrebačkog vrtića DV Siget Helena Burić, prof. ujedno glavna i odgovorna urednica časopisa „Dijete, vrtić, obitelj“, čija se izdanja nalaze i na policama Gradske knjižnice Zadar, a kao članica Stručnog povjerenstva i sama je sudjelovala i u procesu izrade Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja. Druga je trenerica licenciranog programa „Korak po korak“, odgajateljica Bojana Gotlin, mag.predškolskog odgoja, koja je uz podršku kolegice Dubravke Grgošić Dragić ovom prigodom prezentirala brojne primjere kvalitetne prakse zagrebačkog DV Savica. Što je moguće očekivati od djeteta koje završi program predškole, pojasnila je. Takvo dijete odgovorno skrbi o sebi, ima prikladno razvijene motoričke vještine, ima svijest o tome što je sigurno ponašanje u kući, vrtiću, prometu itd., razvijenog je pozitivnog samopoimanja i samopoštovanja, regulira vlastite emocije i ponašanje u skladu s okružjem, spremno je saslušati stajališta drugih i primjereno sudjelovati u raspravama te kreiranju i primjeni zajedničkih pravila ponašanja. Na konkretnim primjerima iz prakse pokazala je kako djeca uče, što odgajatelji mogu učiniti za djetetovo učenje, na čemu planirati kurikulum i kako to iskoristiti za dobrobit djece. Naročito je pritom istakla primjenu suvremenih tehnologija u vrtiću, primjerice „google steeta“ ili „skypa“ i kako u pozitivnom smislu razvijati digitalne kompetencije djece.
Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja temeljni je dokument koji je u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj i koji određuje sve bitne kurikularne sastavnice koje se trebaju odražavati na cjelokupnu organizaciju i provođenje odgojno-obrazovnog rada u svim vrtićima u Republici Hrvatskoj. Stoga su zadarski odgojno-obrazovni djelatnici na ovom mjestu postavljali konkretna pitanja i doznali iz prve ruke, tj. od jedne članice ekspertne skupine u izradi tog dokumenta o kurikularnoj reformi iz osobnog iskustva i perspektive različitih uloga pedagoga i odgajatelja između ostalog i o tome kako implementirati temeljni dokument u svoju praksu. Ovo je stručno druženje proizvelo kvalitetnu raspravu u kojoj su su svi sudionici tijekom dvosatnog druženja aktivno sudjelovali. Kao članica ekspertne skupine u izradi dokumenta, Helena Burić je pritom više puta naglasila kako cijeni i podržava rad odgajatelja te da je suradnički i uvažavajući odnos stručnih suradnika preduvjet svake implementacije koja najvećim dijelom ovisi o praktičarima u odgojno-obrazovnom procesu. Kurikularna reforma jedna je od prvih mjera kojom započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uključuje programe, sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja, osposobljavanje učitelja i drugih djelatnika odgojno obrazovnih sustava te priručnike, udžbenike i pomoćna nastavna sredstva i digitalne sadržaje. Na ovom stručnom skupu dotaklo se i nekih od osnovnih smjernica cjelokupne kurikularne reforme na različitim razinama i vrstama odgoja i obrazovanja. Igra kao temelj razvoja djece i izbjegavanje „školifikacije“ u ranom predškolskom odgoju i obrazovanju, svakako je tema koja se odnosila na odgajatelje predškolske djece. A za više razine odgoja i obrazovanja u tom smislu spomenuta je konceptualna programska promjena svih predmeta u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju kako bi se osigurala relevantnost sadržaja i metoda učenja i poučavanja za sadašnji i budući život učenika te primjerenost njihovoj razvojnoj dobi. Uvođenje izbornosti u gimnazijsko obrazovanje koja će omogućiti usmjeravanje interesa učenika i jasnije profiliranje gimnazijskog obrazovanja i uvođenje učenika na radnom mjestu u svim programima strukovnog obrazovanja te povećanje relevantnosti strukovnog obrazovanja i olakšavanje prijelaza iz obrazovanja na tržište rada, istaknuto je kao primarni cilj reformi.
Predsjednica Udruge odgajatelja Maraške Edita Tošić, odgajateljica DV Sunce, je na kraju zahvalila svim sudionicima skupa, pozvala je na suradnju i zajedništvo, što je posebno istakla kao prednost u odgojno-obrazovnoj praksi.
