Jedna od rečenica što ih je Damir Mulaomerović, trener Cibone, poslije druge polufinalne utakmice u Višnjiku (73:70 za Zadar) u afektu izgovorio na račun Zadra i Zadrana dosta plastično opisuje stvarnost u odnosima i opće prilike u hrvatskom sportu. Između ostaloga, Mulaomerović je rekao:
– Jebala vas publika… trebao sam pustiti u Rijeci!
Ako vam možda nije jasno o čemu se radi, radi se o tomu da je Cibona u zadnjem kolu Lige za prvaka bila gost Kvarnera 2010 i samo je pobjeda zagrebačke momčadi, uz pobjedu Zadra s Goricom, donosila Zadranima treće mjesto i plasman u ABA ligu (ako je bude) u sljedećoj sezoni. Mulaomerović sa svojim stožerom, a onda to treba razvući i na cijelu Cibonu, postupili su i više nego korektno – odigrali su toliko dobro da dobiju Riječane čime su obavili 50 posto ‘posla’ za Zadrane. I igrom slučaja, Cibona je u polufinalu za suparnika dobila – Zadar! Nemjerljivo ozbiljnijega suparnika nego bi joj to bio Kvarner 2010.
Dakle, Mulaomerović je u Rijeci, kako se to javno i nadao kolega mu Ante Nazor, trener Zadra, igrala u potpunom sportskom duhu, bez kalkulacija i bez špekulacija. Je li to za pohvalu? Svakako jest, pa i u današnjem svijetu profesionalnoga sporta kad danomice slušamo ili čitamo ili od nekoga čujemo da je klub xy ‘pustio, prodao, nije se zalagao’ i slično iz tko zna kakvih razloga.
Poslije prve polufinalne utakmice Cibone i Zadra momčad iz Zagreba imala je 1 – 0 i u drugoj je, a što drugo, htjela i do druge pobjede, pa odmah u finale. Opet – sportski! No, Zadar je odigrao dojmljivo, Zadar je (is)koristio gotovo sav svoj trenutačni arsenal, znatno ‘tanji’ u odnosu na suparnika, pa je čak i oštećen (namjerno – nesankcionirano- udaranje laktom Marina Rozića u glavu Lovre Bašića!), ali je dobio. I da ne duljimo previše, Damir Mulaomerović u jednoj je stvari u pravu – ako ništa, Cibona je u subotu s tribina trebala biti tretirana korektno, a isto tako i njezin trener. On je taj koji jest, igrao je i za Hrvatsku, radi u klubu u kojemu radi, a prije zadnjega kola Lige za prvaka, napravio je što je napravio. Da je želio biti podlac, mogao je pustiti Kvarneru 2010 i tako Zadar baciti na četvrto mjesto (za što bi najviše krivice i odgovornosti snosio samo Zadar!) pa u polufinalu igrati s Kvarnerom 2010, praktički dvije rekreativne utakmice.
Mulaomerovića može svatko doživljavati kako hoće, ali obilatu porciju ‘verbalnih fekalija’ nije zaslužio u subotu u dvorani koja nosi ime čovjeka u kojega se Zadrani kunu, a koji je – gle slučajnosti – igračku karijeru završio u – Ciboni. Druga je, pak, stvar kako će vodstvo natjecanja reagirati na težak nesportski potez Marina Rozića. I kako će se u svemu postaviti KK Zadar, klub koji već dugo u vodećim košarkaškim strukturama nema tretman ravnomjeran nekim drugim klubovima. Velikim dijelom i zato jer je autodestruktivnošću razgrađivao prethodno dugo i teško građen ugled…