Frankenstein je znanstvenik, a ne čudovište
Talijanski znanstvenik Giovanni Aldini, za kojeg noviji povjesničari smatraju da je bio uzor za nastanak poznatog lika Frankensteina, rođen je 10. travnja 1762. Roman o Frankensteinu napisala je britanska spisateljica Mary Shelley oko 1817. a u tom romanu radi se o znanstveniku imenom Victor Frankenstein koji tijekom svojih eksperimenata uspije stvoriti čudovišno živo biće.
Često se imenom Frankenstein pogrešno naziva čudovište umjesto znanstvenika. U romanu čudovišno stvorenje zapravo nema imena i ispravno bi ga bilo zvati npr. Frankensteinovo čudovište, a ne Frankensteinom. Dr. Victor Frankenstein jedan je u nizu popularnih izmišljenih likova koji su ostavili traga na čovječanstvo. Ni doktor, a ni njegovo čudovište nikad nisu postojali, ali su danas sinonim za znanost koja se ponekad vrlo lako izmakne kontroli. Time je Mary Shelley stvorila trajnu kulturološku ikonu – simbol ludog znanstvenika čije je djelo izmaknulo kontroli.
Znanstvenik Giovanni Aldini odgovarao bi tipu znanstvenika kakav je bio Victor Frankenstein. Naime, oni pripadaju istom vremenu, bavili su se i sličnim područjem prirodnih znanosti. Sa sigurnošću se može znati da je spisateljica Shelley znala za Aldinijeve eksperimente u kojima je on pomoću električne struje izazivao trzaje udova mrtvih životinja, pa čak i ljudskih leševa. Sigurno je znala i za pokuse Luigija Galvanija koji je pokazao da električna struja izaziva trzanje žabljih krakova, a ona je te reakcije uzdigla na razinu prve priče strave i užasa, a ujedno i prvo znanstveno fantastično djelo.
Poznato je da je Giovanni Aldini 1803. godine u Londonu pred publikom izvršio eksperiment na mrtvom tijelu Georgea Forstera, kriminalca koji je upravo bio smaknut na vješalima. Mrtvo tijelo se pod strujom počelo trzati, a otvorilo mu se čak i oko. Budući da su se mrtvacu pomicale ruke i noge, neki su u publici pomislili da se Forster vraća u život.