Najavljena reforma hitne medicinske pomoći i povećanje cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja predstavljaju udar na građane i utjecat će na smanjenje dostupnosti zdravstvene zaštite, ocijenili su u srijedu sudionici okruglog stola “Što nam donosi najavljena reforma zdravstva”, koji je organizirala Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ).
Počasna predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalna skrbi Spomenka Avberšek ocijenila je kako se ne radi ni o kakvoj reformi nego o načinu na koji se financijska konsolidacija zdravstvenog sustava želi prebaciti na teret građana, dok je novinarka Nataša Škaričić najavila da će protiv predloženih izmjena zakona o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti.
Naplata hitne bolničke pomoći protuustavna
Škaričić smatra da je predložena hitna procedura donošenja zakona suprotna poslovniku Hrvatskog sabora i u neskladu s procedurom Zakona o procjeni učinaka pravnih propisa, dok je naplata hitne bolničke zdravstvene zaštite najvjerojatnije i protuustavna, jer oba zakona kažu da se zdravstvena zaštita mora pružiti svima pod jednakim uvjetima, a ustavna odredba poziva se na zakon.
“Kad ministar govori o solidarnosti, onda mora znati da je u Hrvatskoj oduvijek postojalo solidarno zdravstvo – zdravog prema bolesnom, bogatog prema siromašnom, a on uvodi još jednu solidarnost pa kaže da ono što bi trebala svaka uređena socijalna država napraviti prema svojim građanima, to sada građani moraju plaćati sami”, rekla je Spomenka Avberšek.
Podsjetila je na predizborna obećanja da neće doći do povećanja participacije i dopunskog osiguranja, a Nakić sada predlaže povećanje police dopunskog osiguranja sa 70 na 89 kuna “ne zato da se to uloži u sustav nego da se namiri dug države prema HZZO-u”.
Liječnici kod privatnika na štetu pacijenata u javnom zdravstvu
Katastrofalnim je ocijenila omogućavanje svim liječnicima koji to žele da mogu raditi kod privatnika, jer će to ići na štetu pacijenata u javnom zdravstvu, te istaknula kako medicinske sestre i medicinski tehničari, koji bi trebali obavljati trijažu u hitnim bolničkih prijemima, nisu za to školovani, već je to posao liječnika.
Komentirajući uvođenje naplate od 150 kuna za nehitne pacijente u OHBP-ima, Avberšek se našalila da će pacijenti, koji su zbog dugog čekanja na neku pretragu odlazili privatnicima, sada moći za vikend barem dva puta godišnje otići na sistematski pregled u OHBP i za jednu uslugu, poput ultrazvuka mjehura, platiti 150 kuna, umjesto da kod privatnika plate 350 kuna.
Predsjednik KUZ-a Ivica Belina drži kako je reforma hitne medicinske pomoći udar na građane jer se na njih prebacuju troškovi koje država nije uplaćivala HZZO-u, a po zakonu je bila dužna.
Kaže kako se reforma hitne ne može provesti samo uvođenjem obveze dežurstava liječnicima koncesionarima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer u domovima zdravlja nemaju sve potrebne uvjete za rad. Očekuje da će građani često koristiti mogućnosti nadoplate od 150 kuna jer će ljudi biti prisiljeni koristiti hitnu.
Predsjednica Hrvatske udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite Josipa Rodić kaže da oni nisu protiv dežurstava vikendom, ali je problem što im lokalna samouprava, s kojima koncesionari potpisuju ugovore, ne želi osigurati logistiku, odnosno korištenje biomedicinskog laboratorija i ultrazvučne i rendgenske dijagnostike, bez čega nije moguće obaviti kvalitetan posao.
Bolje preventiva nego dodatno plaćanje
Radiologinja u Domu zdravlja centar Svjetlana Antonini kaže da u domovima zdravlja nemaju nikakve informacije o uvođenju dežurstva i ne vidi kako bi se time postigle uštede. Antonini, koja se bavi dijagnostikom raka dojke, smatra da je, umjesto kažnjavanja pacijenata kroz dodatna plaćanja, puno korisnije uštedjeti novac pomnijim otkrivanjem i boljim liječenjem raka.
Ističe kako na liječenje raka dojke otkrivenog u ranoj fazi, kada je manji od centimetra, društvo potroši godišnje 50.000 kuna, dok liječenje žene s metastatskim rakom društvo godišnje stoji 500.000 kuna.
“Pobrojite koliko žena umre s prekasno otkrivenim rakom dojke i koliko smo novaca potrošili, pa ćemo shvatiti da svu koncentraciju treba usmjeriti na preventivne preglede, a ne na sitne uštede kroz povećanje dopunskog osiguranja te nadoplate i kažnjavanje pacijenata”, kazala je Antonini.