Valentina Tereškova doista zaslužuje svoje mjesto u svakom popisu žena povezanim s tehnologijom. Rodila se 1937. u selu Boljšoje Maslenikovo u obitelji poljoprivrednika. Od najmlađih dana bila je zainteresirana za skakanje padobranom. Upravo zbog tog iskustva dospjela je u svemirski program.
Odmah nakon uspješnog leta Jurija Gagarina, jedan od voditelja sovjetskog svemirskog programa predložio je da se i žene počnu slati u svemir. Godine 1962. odabrano je pet dobrovoljki, među njima i Valentina. Sve su udovoljavale zahtjevima: imale su manje od 30 godina, bile niže od 170 cm i lakše od 70 kilograma. Valentina se od samog početka isticala među kandidatkinjama, što zbog svojih tjelesnih sposobnosti, što zbog svog proleterskog podrijetla. Nakon nekoliko mjeseci, istaknule su se tri kandidatkinje, a prva varijanta predviđala je dva uzastopna “ženska” leta. S vremenom su se planovi promijenili, te je odlučeno da će Vostok 5 nositi samo jednu ženu – Valentinu Tereškovu.
I tako je, 16. lipnja 1963. Valentina postala prva žena koja je poletjela u svemir pod kodnim imenom Čaika – Golubica. Uspješno je obavila svoju misiju, obišla je Zemlju 48 puta, provodeći u svemiru puna tri dana.
Bila je deset godina mlađa od najmlađeg astronauta iz američkog programa Mercury 7, i svojim je letom ostvarila više vremena u svemiru nego svi američki astronauti zajedno. Glavni dio njene misije bio je fotografiranje Zemlje, a te su fotografije korištene za proučavanje atmosfere.
Sljedeći ženski let dogodio se tek 19 godina poslije, kad je u svemir otišla Svjetlana Savickaja.
Još dok su letovi pripremani, počela je romansa Tereškove i astronauta Nikolajeva. Dobili su kćer Jelenu 1964. godine, a ona je bila prva osoba na svijetu kojoj su roditelji letjeli svemirom.
Svemirska šetnja donijela joj je veliku svjetsku slavu. Nakon svog leta Tereškova se vratila na aeronautičku akademiju i 1969. diplomirala kao kozmonautski inženjer, kasnije je i doktorirala na tom području. Bavila se i politikom te je bila dopredsjednica međunarodne ženske demokratske federacije. U mirovinu je otišla 1997. no ambicije joj se nisu smanjile. Kad ju je povodom 70. rođendana primio ruski predsjednik Vladimir Putin rekla mu je kako bi još voljela odletjeti na Mars.
