Unatoč problemima zadarska poljoprivreda korača u bolje sutra!
Petak popodne, ispunjen IMPACT CENTAR i konstruktivna rasprava koja je na jednom mjestu okupila najvažnije aktere poljoprivrede i ruralnog razvoja urodila je pozitivnim zaključkom da zadarska poljoprivreda i ruralni razvoj uz sve teškoće imaju ispred sebe prostor za napredak i ulaganje u bolje sutra.
Udruga Mladi poduzetnik Hrvatska, uz potporu Zadarske županije i u suorganizaciji AGRR-e, Udruge za ruralni razvoj Ravni kotari organizirala 22. travnja 2016. godine u IMPACT Centru u Zadru konferenciju pod nazivom „Poduzetništvo mladih u poljoprivredi, ruralni razvoj – budućnost RH“
Na Konferenciji su sudjelovali uspješni mladi poljoprivrednici, znanstveno-istraživačka zajednica, dionici LAG-ova, udruge, konzultanti za EU fondove i ostale stručne osoba koje su kroz predavanja i panel rasprave okupljenima pružili stručne informacije, posebice namijenjene mladim poljoprivrednicima.
Okupljenima se na početku konferencije obratio pročelnik za poljoprivredu Danijel Segarić koji se zahvalio organizatorima i Udruzi za ruralni razvoj Ravni kotari koja je prema njegovim riječima prepoznata kao važan sudionik ruralnog razvoja Zadarske županije. Mateo Ivanac koji je moderirao cijelom konferencijom okupljenima je uvodno prezentirao rad Udruge Mladi poduzetnik Hrvatske, koja je do sada organizirala niz uspješnih konferencija.
Konferencija je otvorena predstavljanjem uspješnih mladih poljoprivrednika. Tako se kroz rada OPG-ova Šiljeg, Dražina i Dežmelj te kro rada Zrinke Filipović Dermit u YPARD mreži i na njezinom poljoprivrednom gospodarstvu prikazalo kako se uz sinergiju rada, znanja i svakodnevnog informiranja može proizvesti kvalitetan proizvod.
Stručnim predavanjem ing. agronomije Zlatka Pavičića okupljenima se prezentiralo aktualno stanje hrvatske poljoprivrede s naglaskom na udruživanje, ekološku poljoprivredu, inovativnost, razmjenu iskustava i eu fondove.
– Zadarska županija u prosjeku po OPG-u ima 1,92 čiji su nositelji prosječno stari 62, 2 godine, na 509 OPG-ova nositelji su osobe mlađe od 40 godina, kazao je Pavičić.
Pavičić je dodao kako budućnost i prednost mladih poljoprivrednika leži u razvijanju poduzetničkih vještina, upotrebni obnovljivih izvora energije, preradi vlastitih proizvoda i udruživanju.
Jelena Petrov kroz predavanje o ekološkoj poljoprivredi i predstavljanjem projekta EkoBiz istaknula je kako na tržištu još uvijek nedostaje oko 20 posto ekoloških proizvoda, na oko 50 posto neiskorištenog zemljišta.
Na prvom panelu sudjelovali su Danijel Segarić, Vlado Rapan, Marta Pintur, Tomislav Kos, Tomislav Šiljeg i Zlatko Pavičić koji su iskustvom rada u svojim sektorima odgovorili na pitanje koje su poljoprivredne kulture budućnost i gdje se nalazi Zadarska županije?
– Udruga za ruralni razvoj Ravni kotaru sustavno radi na provođenjima edukacija preko kojih pratimo potrebe tržišta i poljoprivrednika. Zadarska županija idealna je za uzgoj svih vrsta ljekovitog bilja, te u tom smjeru udruga radi na stvaranju zadruge ljekovitog bilja. Uz to najviše upita dobivamo i po pitanju ulaganja u ruralni turizam koji je u zadnje vrijeme sve aktualnije jer pruža i vansezonsku zaradu, kazala je Marta Pintur, dopredsjednica i voditeljica ureda Udruge za ruralni razvoj Ravni kotari.
– Zadarska županija obiluje velikim bogatstvima i proizvodim koji su već stvorili dodanu vrijednost, i takvi proizvod moraju pronaći put do naših restorana i trgovina, a njihov potencijal leži i u izvozu. Na nama je svima da njihovu poziciju kroz ovakve konferencije i međusobnu suradnju ojačamo, kazao je Vlado Rapan predsjednik Udruge za ruralni razvoj Ravni kotari.
Postotak nositelja OPG u Zadarskoj županiji je svega 6,5% stoga se Zadarska županija u narednom razdoblju odlučila kroz potpore u ruralnom razvoju stimulirati projekte mladih poljoprivrednika s dodatnih 20% tako da ukupan postotak sufinanciranja njihovih projekta iznosi 70%. Isti postotak sufinanciranja odnosi i na projekte ekoloških poljoprivrednih proizvođača budući županija taj oblik poljoprivrede smatra izuzetnom bitnim u njezinom ukupnom razvoju. Razvojne odrednice poljoprivrede Zadarske županije vidimo kroz jačanje udruživanja, edukaciju i uzgoj tradicionalnih kultura uz primjenu suvremenih tehnologija, kazao je Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Zadarske županije.
– O tome koje su kulture budućnost poljoprivredne proizvodnje teško je dati točan odgovor. Smatram da bi se trebali držati onih sorti koje su se pokazale uspješnim u našim krajevima kao što je maslina, i ne previše eksperimentirati s novim vrstama, rekao je doc. dr.sc Tomislav Kos s odjela za agronomiju Sveučilišta u Zadru.
Na drugom panelu s ciljem da se odgovori na pitanje na koji način pokrenuti vlastitu poljoprivredu sudjelovali su Matej Mikulić, Josip Budanović, Jelena Petrov, Rade Bobanović, Marija Kuljerić i Tamara Glušić.
Rade Bobanović iz zadruge Masvin napomenuo je kako je najvažnije stvoriti jasnu viziju i strategiju razvoja. Radom u zadruzi koja je udružila tri OPG-a prezentirao je njihov uspješan rad.
– Dokle god ne prepoznamo da trebamo prvo djelovati lokalno nema promjena u sustavu, dodao je Bobanović.
Predstavnici LAG-ova Marete i Laure složili su se da je protok informacija još uvijek veliki nedostatak, te su okupljenima istaknuli važnost sudjelovanja u pisanju strategija razvoja preko kojih se integriraju svi važni akteri ruralnog razvoja.
Matej Mikulić iz Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije kazao je kako se kroz primjer Seljače tržnice i Udruge volim domaće može pomoći malim poljoprivrednicima da redovito plasiraju svoje kvalitetne proizvode.
U zadnjem djelu konferencije kroz primjere dobre prakse Zlatko Pavičić istaknuo je na koje su probleme najčešće nailazili kandidati prilikom prijava na mjere programa ruralnog razvoja, te je detaljnom analizom uputio potencijalne kandidate na najvažnije stavke natječaja.
Okupljeni su se kroz konstruktivne rasprave zaključili da su mladi poljoprivrednici unatoč teškoćama na koje svakodnevno nailaze spremni učiti i razvijati svoja znanja i vještine koje su okosnica razvoja poljoprivrede, ruralnog razvoja i cijele zajednice.