Američki fizičar njemačkog podrijetla , nobelovac Albert Einstein koji je svojim objašnjenjem prirode otvorio novu znanstvenu revoluciju rođen je 14. ožujka 1879. u Ulmu, a umro 18. travnja 1955. u Princetonu u američkoj državi New Yersey. Promijenio je mnoge postojeće pojmove, a prirodne znanosti poveo je novim putovima.
Dana 17. travnja 1955. najveći znanstvenik svoje generacije došao je u bolnicu zbog bolova u prsima. Do sljedećeg jutra Einstein je preminuo zbog unutarnjeg krvarenja izazvanog pucanjem aorte. Dok se vijest o smrti velikog genija širila svijetom, u bolnici se događalo nešto šokantno. Einsteinov mozak je ukraden.
Toga dana kao patolog je radio dr. Thomas Stoltz Harvey. Nakon smrti velikog znanstvenika, Harvey je započeo s obdukcijom za koju je tvrdio da ima dozvolu. Nakon što je utvrdio uzrok smrti, Harvey je uklonio mozak. Uporno je tvrdio kako je imao dozvolu za obdukciju i da je pretpostavljao da će proučavati mozak genijalca, ali do danas nisu pronađene nikakve dozvole.
Patolog je mozak stavio u formaldehid, izvadio očne jabučice koje je poslije dobio Einsteinov oftalmolog, te ostatak tijela pripremio za kremaciju. Uklanjanje mozga i očiju protivilo se posljednjim željama slavnog znanstvenika, koji je ostavio detaljne upute o tome da želi da se njegovo tijelo kremira, a pepeo pospe na tajnom mjestu. Osim što je Harvey išao protiv želja pokojnika, on nije imao ni pokriće za ono što je napravio jer nije bio neurokirirg niti znanstvenik na području neurologije. Postojalo je nekoliko teorija zašto je patolog to učinio, jedna od njih govori kako je Harvey bio inspiriran istraživanjem Lenjinovog mozga, pa ga je ponio trenutak i bio opčinjen u prisutnosti takve veličine.
Harvey je 19. travnja zatražio dozvolu od Einsteinovog sina da zadrži mozak što mu je ovaj i dozvolio, nakon obećanja da će pažljivo istražiti mozak i objaviti otkrića u službenom znanstvenom časopisu. Kad se pročulo kako Harvey posjeduje mozak, sa svih strana svijeta javljali su se znanstvenici koji su željeli biti dio istraživanja. Princeton bolnica ubrzo je objavila kako mozak ostaje kod njih, pa je započela velika bitka kome pripada mozak. Harvey je vrijedan organ pak držao kod kuće, a uskoro je i dobio otkaz, te otišao na Sveučilište u Pennsylvaniji na kojem je, uz pomoć tehničara snimio tisuću slika mozga i usitnio ga na 240 komada.
Sljedećih 30 godina Harvey se puno selio i posvuda sa sobom nosio mozak, iako nikad nije objavio ni jedno istraživanje. Preminuo je 2007. godine, a mozak je donirao bolnici Princeton.
Tek 1985. godine objavljeno je prvo istraživanje mozga velikog genijalca nakon što je Marianne Daumond sa Sveučilišta u Californiji dobila nekoliko sličica mozga od Harveya. Iako je njeno istraživanje bilo daleko od zaključnog, smatrala je da je mozak imao više glijalnih stanica za svaki neuron od drugih. Stanice su imale veće metaboličke potrebe od drugih, pa mu je trebalo više energije koju je više trošio, a to je mogao biti razlog zašto je imao bolje umijeće pri konceptualnom razmišljanju.
Einsteinov mozak, kažu znanstvenici, na mikroskopskoj razini bio je znatno mlađi od njegove dobi, krvne žile također. Otkriveno je kako je njegov mozak bio 15 % širi od prosjeka, i upravo u tim djelovima mozga smješteni su centri odgovorni za kompleksno matematičko razmišljanje i zamišljanje pokreta.
Einstein se smatra osnivačem kvantne fizike, teorije relativnosti, te jednim od najinteligentnijih ljudi u povijesti čovječanstva. Tijekom svog života objavio je brojne znanstvene radove, bio je znanstvenik ali je prezirao znanstvenu fantastiku. Smatrao je kako ona kvari čistu znanost, a on sam nikada nije razmišljao o budućnosti, jer ona uvijek dođe na vrijeme.
Nitko ne zna koje su Einsteinove posljednje riječi jer ih je izgovorio na njemačkom jeziku, a njegova bolničarka nije razumjela njemački. Umro je u 76. godini, a dijelovi njegova mozga danas se mogu vidjeti jedino u Mutter muzeju u Philadelphiji, zajednom s fotografijama.