Udruga Oko Jadrana i Veleposlanstvo Republike Slovačke u Zagrebu pozivaju na otvorenje izložbe “Kalvarije i križni putevi u Slovačkoj” u utorak, 5. travnja 2016. u 12 sati u odjelu Muzej grada Zadra NMZ.
Kalvarije i križni putovi, koji su tema ove izložbe, prikazuju posljednje trenutke iz života Isusa Krista s naglaskom na njegov put na Golgotu, gdje je bio razapet na križ. Upravo ovaj trenutak, koji u kršćanskoj interpretaciji predstavlja čin otkupljenja ljudskih grijeha, postao je jednim od najsugestivnijih trenutaka i inspirirao nastanak mnogih zanimljivih djela.
Izložba prikazuje kronološki nastanak kalvarija i u svojem uvodu pruža pogled na danu problematiku u širem kontekstu srednje Europe. Približava širenje ideje o nastanku kalvarija od kasnog srednjeg vijeka prikazom značajnih skupina s njemačkog i talijanskog područja, pa sve do ranobarokne izvedbe s poljskog i austrijskog područja.
U Slovačkoj su se kalvarije na otvorenom području počele graditi od polovice 17. st. Prve takve kalvarije, koje su imale 7 postaja, su kalvarijski putovi od Trnave do Modranke na zapadu, od Banske Bystrice do Španej Doline u središtu i kalvarija na Sivoj Bradi kod Spišske Kapitule na istoku Slovačke.
Među najznačajnije ubraja se danas već uništena kalvarija u Bratislavi, s kraja 17. st., kojoj je posvećena posebna pažnja, a samostalno su predstavljeni i drugi iznimno značajni i impresivni spomenici iz Banske Štiavnice, Prešova i iz Košica koji datiraju iz srednjeg i kasnog baroka s kraja 18. st.
Nastanak kalvarija u 18. st. povezan je s inicijativom jezuita, koji su podupirali njihovu gradnju u okviru svoje protureformacijske djelatnosti i svoga truda za obnovu religijskog života.
Nakon pada jezuitskog reda 1773. na prostoru Slovačke dolazi, između ostalog, i do nestanka barokne religioznosti i njenog izričaja kao što su križni putovi.
Odražava se to i u ograničavanju izgradnje daljnjih kalvarijskih kompleksa. Istovremeno se, pak, počinje sve više promicati aktualni program križnih putova s 14 postaja kakvog poznajemo danas. Taj program širili su franjevci, a prikazuje ga drugi dio naše izložbe. To su križni putovi u Matiašovcima na sjeveru, ili u Hlohovcu i Dubnici nad Váhom na zapadu Slovačke, koji su bili izgrađeni već tijekom 18. st.
Najznačajnije razdoblje izgradnje križnih putova počinje oko polovice 19. st., kada nastaje i relativno monumentalni prikaz u Topoľčanima. Križne ceste izgrađene su i tijekom prve polovice 20. st. kada raste zanimanje za njih u društvu, a neke od njih iznenađuju pozornošću, koja je bila posvećena njihovoj izgradnji kao na primjer skupine u Nitrianskom Pravnu – Solke, ili Marianki blizu Bratislave.
U drugoj polovici 20. st. izgradnja novih križnih putova rjeđa je, te se zanemaruje kontinuirano održavanje mnogih starijih areala. Do ponovnog porasta interesa za ove spomenike dolazi uglavnom 90-ih godina 20. st.
Izložba predstavlja Kalvarije i križne putove s povijesnog gledišta, ali ujedno upozorava i na njihovu sadašnju situaciju s težnjom doprinosa oživljavanja značaja, kakav im u okviru kulturno-duhovnog nasljeđa današnje Slovačke, ali i šire shvaćenog prostora srednje Europe pripada.
Izložbu je pripremio Ured za zaštitu spomenika Slovačke Republike, a u Hrvatsku je stigla zahvaljujući Veleposlanstvu Republike Slovačke u RH.
