Senat Sveučilišta u Zadru donio je na sjednici održanoj 25. travnja 2016. Deklaraciju o pravnom i funkcionalnom položaju Zadra kao regionalnog središta.
– Zadar je istaknuto društveno i gospodarsko hrvatsko urbano središte koje u kontinuitetu već više od dvije tisuće godina funkcionira kao mjesto okupljanja različitih ekonomskih, političkih, kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, vjerskih i drugih društvenih aktivnosti s osobitim naglaskom na komplementaran razvitak koji obuhvaća i prožima morski, otočni, priobalni i zaobalni dio središnjega dijela hrvatskog Jadrana. Više od tisuću godina, sve do pripajanja Italiji 1920., bio je upravno sjedište južnoga dijela hrvatskoga primorskog prostora koji je najčešće bio imenovan antičkim horonimom Dalmacija, stoji između ostalog u Deklaraciji koju ovdje možete pročitati:
Senat Sveučilišta u Zadru, javne znanstvene i visokoobrazovne ustanove koju je osnovao Sabor Republike Hrvatske, obnavljajući tako tradiciju najstarijega hrvatskoga sveučilišta osnovanog 1396., kao aktivan dionik društvene i gospodarske zajednice Grada Zadra, Zadarske županije, Ličko-senjske županije i drugih dijelova domovine koji su u prostornom obuhvatu znanstvenoga i kulturnoga interesa i djelovanja, na VIII. redovitoj sjednici u akad. god. 2015./2016. održanoj 25. travnja 2016. donosi sljedeću
DEKLARACIJU O PRAVNOM I FUNKCIONALNOM POLOŽAJU ZADRA KAO REGIONALNOG SREDIŠTA
Zadar je istaknuto društveno i gospodarsko hrvatsko urbano središte koje u kontinuitetu već više od dvije tisuće godina funkcionira kao mjesto okupljanja različitih ekonomskih, političkih, kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, vjerskih i drugih društvenih aktivnosti s osobitim naglaskom na komplementaran razvitak koji obuhvaća i prožima morski, otočni, priobalni i zaobalni dio središnjega dijela hrvatskog Jadrana. Više od tisuću godina, sve do pripajanja Italiji 1920., bio je upravno sjedište južnoga dijela hrvatskoga primorskog prostora koji je najčešće bio imenovan antičkim horonimom Dalmacija.
U razdoblju od stjecanja hrvatske neovisnosti Zadar se afirmirao kao snažno regionalno središte koje okuplja najveći dio sjevernodalmatinskog te južni dio ličkoga i krbavskog prostora, uglavnom obuhvaćenog granicama Zadarske županije. Po broju stanovnika grad Zadar je peto urbano naselje u Hrvatskoj, jedno od rijetkih koje ostvaruje pozitivne demografske trendove. Na polju brodarstva, ribarstva i marikulture ostvaruje međunarodno prepoznata i valorizirana postignuća koja su u tim djelatnostima vodeća u cijeloj državi, dok na području turizma, prometa i industrije visokih tehnologija postiže, unatoč gospodarskoj krizi, zapažene rezultate. K tome, zadarska se sveučilišna zajednica etablirala kao akademska ustanova visokih standarda, s brojnim vrijednim i u svijetu priznatim rezultatima znanstvenoga i nastavnog rada. Sve to čini Zadar jednim od generatora policentričnog razvitka cijele Hrvatske.
Usprkos jasnim pokazateljima koji ukazuju na gravitacijski domet utjecaja Zadra, posljednjih godina došlo je do teritorijalnog ustroja mnogih državnih i javnih ustanova i službi u kojemu je Zadar podređen takozvanim regionalnim područnim uredima sa sjedištem u Splitu. Do sada je takav loš preustroj proveden u poreznom i carinskom sustavu, Hrvatskoj pošti, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Hrvatskim šumama, Hrvatskim vodama i dr., a sada se predviđa i u Ministarstvu unutarnjih poslova u kojem se predviđa ukidanje županijskih policijskih uprava. To je provedeno sukladno zastarjelom makroregionalnom modelu utemeljenom u razdoblju socijalističke Jugoslavije koji nimalo ne uvažava suvremene procese i zakonitosti prostorne organizacije moderne hrvatske države. Takvu „racionalizaciju“ zacijelo je bilo najjednostavnije provoditi primjenjujući nekadašnje koncepte, obrasce i tipologije, a pri tome nije uvaženo argumentirano kritičko mišljenje cjelokupne akademske zajednice koja se bavi proučavanjem različitih motrišta prostorne organizacije i upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske. Nisu provedene ni demokratske procedure, odnosni nisu uvaženi stavovi stanovništva i tijela jedinica lokalne i područne samouprave na koje se takvi preustroji odnose i egzistencijalno negativno utječu.
Držimo da Zadar treba ostati prvorazredno regionalno središte, bez obzira na moguće promjene upravno-teritorijalnog ustroja države kao i prostorni preustroj državnih i javnih ustanova i službi. Zadar i sva druga hrvatska istaknuta regionalna središta trebaju hijerarhijski biti izravno podređena samo predstavničkoj, izvršnoj, zakonodavnoj i sudbenoj vlasti te upravama nacionalnih ustanova i službi sa sjedištem u glavnom gradu države. To je jedino logično i opravdano, a s time i racionalno rješenje. Očekuje se znanstveno elaboriran i u praksi provediv prostorni koncept održivoga, pametnog i uključivog društveno-gospodarskog razvoja. On podrazumijeva upravni okvir u kojem će u Zadru biti vraćena područna sjedišta svih tijela, ustanova i službi relevantnih za donošenje i provedbu odluka koje se neposredno odnose na život građana koji svojim svakidašnjim životom te radnim, obrazovnim, kulturnim, sportskim i drugim funkcijama tom gradu gravitiraju.
Sveučilište u Zadru svoja akademska postignuća i znanstvene kapacitete u sedam područja znanosti i umjetničkom području usmjerava i prema strateškom razvoju zajednice što jamči održivi razvoj društvenih, kulturnih i gospodarskih kapaciteta srednjeg dijela Jadranske Hrvatske sa Zadrom kao snažnim upravnim i funkcionalnim regionalnim središtem.
