Zbog nje zaboravio na sve ostale: ljubav Sulejmana i Hurem
U zapadnoj Europi poznat kao Veličanstveni zbog raskošnih ceremonija njegova dvora, a u osmanskoj tradiciji upamćen kao Zakonodavac, Sulejman ( 1520. – 1566.) je ravnao golemim Osmanskim Carstvom na vrhuncu njegove moći. To je bilo zlatno doba osmanske države. Osim što je protegnuo osmanske granice, Sulejman je bio velik ljubitelj kulture i učenosti te darežljiv pokrovitelj, a osobito se proslavio graditeljskim pothvatima u prijestolnici koju je obogatio velebnim građevinama, naumivši od nje stvoriti središte islamske civilizacije.
u posljednjih nekoliko godina Sulejman se kod nas ne skida s malih ekrana, sve zahvaljujući sapunicama koje su za temu uzele veliku ljubav između Sulejmana i njegove Hurem, ali i sve intrige koje su se plele po vladarskom dvoru i haremu.
Kakva je doista bila situacija u haremu?
Uspon u carskom haremu do sultanove žene nije bio nimalo lak. Mlade robinje pripravnice morale su steći mnoge vještine. Naučile bi govoriti, pisati i čitati turski te osnove islamske vjeroispovijesti, morale su znati sastavljati ljubavna pisma, šivati i plesti, pjevati, plesati i svirati barem jedno glazbalo, kao i pravilno ljupko hodati, a najljepše su primale i erotsku poduku. Najprivlačnije i najnadarenije postale bi sultanove osobne sobarice, odabranice iz čijih je redova vladar uzimao priležnice za jednu noć. Kad bi se zagledao u neku djevojku, dao bi joj svoju maramicu, što je značilo da je ona najdraža. Neke bi postale miljenice, a takvih je u Sulejmanovo doba bilo četiri. Imale su vlastite odaje i poslugu. Ako su sultanu rodile djecu, dobile bi počasni naslov glavne suložnice.
Sulejmanova ljubav prema Hurem već je za njihova života postala legendarna. S vremenom su izneseni različiti razlozi da bi se objasnilo Huremino ovladavanje Sulejmanom: njezina ljepota, vesela narav i ljupkost, bezobzirni pragmatizam i politički genij, manipulativna i opaka ćud, glazbeni dar, pa čak i čaranje te ljubavni napici. Posljednja dva objašnjenja bila su naročito raširena među pukom njezina doba pa su je nazivali vješticom. Hurem je očito zbog svojih tjelesnih draži i karaktera bila karizmatična – ime joj znači Radosna ili Nasmijana, no još više, bila je Sulejmanova srodna duša, dobra prijateljica i životna suputnica. Sulejman je nedvojbeno bio podložan utjecajima, no tim je veća morala biti njegova ljubav kad je Hurem tako dugo bila središte njegova života. Zapazili su to i strani promatrači pa mletački poslanici još 1553. bilježe da je Sulejman jako voli, a tada je imala već 50 godina. Obuzetost njome posvjedočuju i njegova pjesnička ljubavna pisma.
S obzirom na moć koju su sultanove miljenice mogle steći, nije neobično da su izbijali sukobi među njima, pa je Mahidevran Guldbahar u izljevu ljubomornog bijesa Hurem jednom nazvala prodanim mesom i divlje joj izgrebla lice. No ništa nije pomoglo jer je Hurem na kraju postala jedina vladarica sultanova srca.
Sulejman je, kad je Hurem u pitanju, prekršio više osmanskih tradicija. Staro haremsko pravilo nalagalo je kako svaka priležnica smije sultanu roditi samo jednog sina, no Hurem ih je na svijet donijela petoricu. Iako se sultani već dugo nisu službeno ženili, a priležnicama nikada, Sulejman je uzeo Hurem za suprugu u veičanstvenoj ceremoniji. Povrh toga, vjenčavši se s njom, prestao se zanimati za druge haremske žene, što je također bilo nečuveno.