Kleopatra VII. (51. – 30. g. pr. K) ostavila je snažan pečat na povijest svoga vremena. Svojom je zavodljivošću osvojila dvojicu najmoćnijih Rimljana onoga doba i uz njihovu pomoć pokušala obnoviti staru slavu i moć vladarske kuće Ptolomejevića. O njezinu životu isplele su se brojne priče pune strasti, požude i spletki, stvorivši od nje pravu legendu. Oduvijek plijeneći pozornost, Kleopatra je postala zahvalna tema u književnosti. Još i danas je pojam ženske zavodljivosti te spretne i častohlepne vladarice.
Postoji zanimljiva priča o Kleopatrinom biseru koju je zapisao rimski pisac Plinije Stariji. U svom djelu “Prirodopis” pisao je o biseru koji je Kleopatra rastopila u octu i potom tu otopinu popila. On pripovijeda kako su u njezinom posjedu bila dva najveća bisera na svijetu. Biseri su bili znak bogatstva i ugleda, a u 1. st. pr. K. postali su prava moda u Rimu. Jednom prigodom, hoteći nazdraviti Antoniju, Kleopatra je naložila da se pred nju postavi posuda s octom. U tom je času nosila biserne naušnice. Antonije je sa zanimanjem promatrao što će učiniti. Ona je na to skinula jednu naušnicu i biser ubacila u ocat. Kako je biser najvećim dijelom sačinjen od kalcijeva karbonata, topiv je u slabo kiselim otopinama poput octa. Nakon što se biser rastvorio, Kleopatra je otopinu ispila. Plinije kaže da je biser vrijedio čak deset milijuna sestercija, što je bio gloem iznos. Bila je to iznimno skupa zdravica kojom je Kleopatra htjela zadiviti Antonija. A kako je uopće mogla ispiti octenu otopinu? Vrlo jednostavno, jer je kalcijev karbonat poništio njezinu kiselost.
Kleopatrina biserna otopina smatrana je afrodizijakom, možda stoga što su bisere povezivali s božicom ljubavi Afroditom ili Venerom. Priča kaže da je preostali Kleopatrin biser, nakon što je kraljica zarobljena, raspolovljen i da su obje polovice završile u ušima kipa božice Venere u hramu Panteonu u Rimu.
