Projekt istraživanja jadranskog podmorja za namjerenu eksploataciju nafte i plina ili, neformalno kazano, bušenje Jadrana, dospijeva s novim sastavom Vlade Republike Hrvatske u daljnju fazu, zasad još uvijek prilično neizvjesnu. Moguće je naime da aktualna hrvatska izvršna vlast otkaže čitavu tu kampanju, premda takav opoziv nikad ne mora nužno biti trajan – načelno je uvijek iznova može pokrenuti ne samo nova vlada, nego teoretski i neki novi njezin resorni potpredsjednik ili ministar. Ipak, neke naznake ukazuju na vidno posustajanje dosadašnjih planova, pa se realno u ovom trenutku najprije može očekivati, u najmanju ruku, njihovo skoro obustavljanje.
Bez naivnosti prema političarima
Na to upućuje primjerice stavka formulirana kao „moratorij na dosadašnji projekt” rečenog istraživanja, uvrštena u službeni program vlade, a temeljem kojeg joj je izglasano povjerenje u Hrvatskom saboru. S druge strane, ekološki aktivisti koji su organizirani u nevladine inicijative zadržavaju rezerviranost spram takvih najava, sve dok nije riječ o konačnim odlukama. Najistaknutija među njima, „S.O.S. za Jadran”, istaknula je da i sam izraz „dosadašnji projekt” može značiti uvod u preinake ranijih planova i njihovo redizajniranje do nekog novog oblika kampanje koja bi, međutim, opet vodila k eventualnim istražnim i eksploatacijskim bušotinama, u pravilu vrlo rizičnim za Hrvatsku kao turističku destinaciju.
Uočeni su pritom i dodatni tipični disonantni glasovi unutar vladajućeg saveza između Domoljubne koalicije na čelu s HDZ-om i MOST-a. Potonji su tako još i prije formiranja vlade najavili „puni otklon ugljikovodicima u energetici”, mada je ostalo nejasno zašto bi se protivili korištenju prirodnog plina iz nejadranskih izvora. HDZ, pak, u pregovaračkim odgovorima MOST-u naglasio je da mu je cilj „ubuduće omogućiti intenzivnija istraživanja i to u svim perspektivnim područjima, kao što su Panonski bazen, Dinaridi te Jadran”. No to su sve, u krajnjoj liniji, bile tek najave kojih se ionako malo tko drži, pa ih uistinu treba poimati s rezervom.
Puno se očekuje i od reakcija iz susjednih jadranskih zemalja kao što su Italija, Crna Gora ili Slovenija. U tim trima državama već su organizirani izvjesni oblici protivljenja njihovim vlastitim projektima podmorske eksploatacije nafte i plina, ili direktno sadašnjem hrvatskom projektu. Hrvatski političari isticali su da „svi oko Hrvatske buše”, no Italiju uskoro čeka referendum oko takvog jednog plana, a i prekid velikog projekta Ombrina Mare u talijanskom dijelu srednjeg Jadrana. U novije doba „vruće” je i na istočnoj strani južnog Jadrana, u Crnoj Gori, gdje se javnost upravo mobilizira oko usvajanja diskutabilne procjene utjecaja bušenja na okoliš. „Mi smo dakako pozdravili uvrštavanje moratorija u program vlade”, rekao nam je Luka Tomac iz organizacije „S.O.S. za Jadran”, koja danas intenzivira aktivnosti, „ali sad očekujemo pojašnjenje i zauzimanje definitivnog i dugoročnog stajališta. Svakako nećemo biti naivni i zaustaviti se na pukoj najavi odustajanja, nećemo to uzeti zdravo za gotovo. Uostalom, HDZ je žestoko kritizirao projekt dok ga je vodila koalicija lijevog centra, pa je svejedno promijenio stav.” Stoga ekološki aktivisti, kako doznajemo, više nade polažu na to što su od istraživanja u međuvremenu odustali gotovo svi najavljeni vladini partneri – velike strane naftne kompanije.
More je ipak cjelina
„Bio sam tamo nedavno i uvjerio se da je zakonski situacija gora nego u Hrvatskoj, budući da se platforma smije postaviti na samo tri kilometra od obale. Ali, ljudi se organiziraju; reagiraju udruge, radnici u turizmu, ribari”, svjedoči Tomac za DW. Povrh toga, dovršen je prekogranični postupak javne rasprave u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske, u čemu su sudjelovali i aktivisti inicijative „S.O.S. za Jadran” s glasom protiv kardinalnih površnosti crnogorskog vladina postupka i s napomenom da je Jadransko more ipak cjelina koja u smislu ekoloških procesa ne poznaje administrativne granice, pa se tako i morske struje kreću od Crne Gore prema Hrvatskoj i dalje na talijansku stranu.
A o budućim koracima Vlade Republike Hrvatske obratili smo se Ministarstvu zaštite okoliša i prirode kao sektorskom nadzorniku, premda se odluke o strateškim energetskim projektima donose na višoj razini egzekutive. Prema informacijama koje smo dobili, vlada ipak još „razmatra projekt”, dok ministarstvo ističe nužnost poštivanja najviših ekoloških standarda uz stroge procjene utjecaja – ako bude došlo do eksploatacije. „Ugljikovodici bi se eksploatirali tamo gdje bi to bilo moguće bez štete po okoliš”, glasi zaključak tog odgovora. No aktivisti zasigurno neće biti njime zadovoljni, imamo li na umu da oni smatraju kako svako bušenje podmorja nosi nedopustiv rizik po prirodu.
