Poznatog hrvatskog povjesničara, pravaškog političara te jednog od utemeljitelja znanstvene albanologije, Milana Šufflaya, policijski agenti dočekali su pred njegovim stanom u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu, u noći 18. veljače 1919. godine. U rijetko viđenoj demonstraciji nasilja agenti su znanstveniku razbili lubanju čekićem, a zatim su mu provalili u stan odakle su ukrali zgotovljen III. svezak Codex albanicus. Šufflay je od zadobivenih rana preminuo 19. veljače, piše Povijest.hr
Kako je Šufflay, koji se netom bio vratio iz Albanije, dobivao prijeteća pisma te bio učestalo napadan od strane režimskog tiska svima je bilo jasno da iza brutalnog ubojstva stoji velikosrpski režim. Štoviše kasnije je otkriveno, nakon uspostave Banovine Hrvatske, da je atentat izvršen po zapovijedi tadašnjeg šefa zagrebačke policije Bedekovića po izravnoj narudžbi iz Beograda.
Ubojstvo poznatog znanstvenika odjeknulo je i u svjetskoj javnosti tako da su intelektualci predvođeni Albertom Einsteinom i Heinrichom Mannom uputili prosvjedno pismo Međunarodnoj ligi za ljuska prava u Parizu tražeći osudu ubojstva, ali i diktature kralja Aleksandra.
Inače Šufflay je režimu dugo bio trn u oku kao član vodstva Hrvatske stranke prava (bio je jedan od glavnih promotora teze da je “granica na Drini granica dvaju svjetova”), kao povjesničar koji se bavio hrvatskom pravnom poviješću, ali i kao istaknuti albanolog čije su teritorije režimski velikosrbi uveliko svojatali. Već početkom 1920-ih Šufflaya su uhitili zbog optužbi da je surađivao s političkom emigracijom te je dvije godine proveo u zatvoru u Sremskoj Mitrovici.
Što se tiče njegova znanstvenog rada Šufflay je bio svestran. Najviše se bavio pomoćnim povijesnim znanostima i problematikom hrvatske srednjovjekovne povijesti. Za hrvatsku povijesnu znanost posebno je značajna njegova suradnja s Tadijom Smičiklasom na pripremi Diplomatičkog zbornika Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.
Također Milan Šufflay je napisao više knjiga o povijesti Albanije te ga se smatra za jednog od utemeljitelja albanistike kao znanosti. Pisao je i političke eseje, ali i romane. Njegov roman Na Pacifiku godine 2255. smatra se prvim hrvatskim znanstveno-fantastičnim djelom te ga zbog toga zovu i ocem hrvatskog zf-a.
Kada je ubijen Milan Šufflay bio je u 52 godini života (rođen je 1879. godine u Lepoglavi) te u naponu znanstvene snage.
