Iako se pod rezidbom podrazumijevaju spomenuti postupci u trajnim nasadima koje možemo izvoditi i ljeti (dok su mladice još nedozrele – tzv. zelena rezidba), generalno ipak za (glavnu) rezidbu držimo onu koju izvodimo tijekom zimskog mirovanja voćaka i vinove loze. Ovu zadnju zovemo još i zimska rezidba ili “rez u zrelo” jer su tada svi (tijekom protekle vegetacijske sezone) jednogodišnji izboji (mladice) već potpuno zreli i odrvenjeli. Pa ipak, iako zimsko mirovanje u trajnim nasadima započinje već nakon opadanja lišća, nije dobro započeti rezidbu prije polovice mjeseca prosinca (za kontinentalnu RH). I početak i krajnji rok za završetak rezidbe u priobalnoj Hrvatskoj pomiče se 30-ak dana ranije.
Budući da voćke kreću s bubrenjem pupova i porastom mladica prije nego vinova loza, krajnji rokovi za završetak rezidbe trebaju u voćnjacima biti gotovi skoro 30 dana ranije nego kod vinove loze. Okvirno, voćke bi trebale biti orezane najkasnije do 1. ožujka, a vinova loza svakako prije 1. travnja. Ovaj završetak rezidbe i kod voćaka i kod vinove loze vrijedi za kontinentalnu RH, iako i ovdje imamo znatnih klimatskih razlika u istoj godini, tako da npr. krajnji rokovi koji vrijede za grad Ilok i okolicu mogu u Pregradi ili Sv. Urbanu biti produženi za otprilike 10-12 dana. Isto tako, značajne varijacije u klimatskom scenariju u različitim godinama čine razliku početaka i završetaka rezidbe od godine do godine.
Svi voćari i vinogradari koji nemaju velike proizvodne površine pod trajnim nasadima mogu rezidbu izvršiti u manjem vremenskom razdoblju te bi trebali nastojati orezati svoje voćke ili vinovu lozu što bliže krajnjim rokovima. Ovo stoga što se ovakvom odgodom rezidbe može prisiliti biljku da krene s bubrenjem pupova i početkom porasta mladica za nekih 2-3 dana. Taj zastoj u rastu nije značajan osim u uvjetima kasnih proljetnih mrazeva kada je presudno da tijekom pojave mraza biljka bude u fazi pupa, a nikako sa zeljastim vrhom koje u svom meristemskom tkivu sadrži više vode nego neotvoreni pup. Budući da voda u smrzavanju širi svoj volumen za 1/11 (oko 9%), staničje s vodom (u citoplazmi) tada bubri iznad granice pucanja stanične opne, pa se šteta vidi u promjeni boje (nije više živozelena nego tamna) te promjeni staničnog tlaka (turgora) kada vrh ne stoji čvrsto nego se objesi.
Za rezidbu su nam potrebne voćarske (a u vinogradima vinogradarske) škare, ručna pila, rukavice, zaštitni premaz za rane nastale rezidbom, voćarska hifa (za zaglađivanje novonastalih rana), decilitar 70%-tnog alkohola i malo vate (za dezinfekciju sječiva na alatu za rezidbu) i prikladna odjeća i obuća. Ponekad pri rezidbi voćaka veće visine potrebne su i laganije ljestve. Umjesto ljestava u modernim se nasadima voćaka koriste samohodne platforme sa stajalištima za noge na različitim visinama od tla.
Temeljna pravila rezanja i razloge njihove provedbe pročitajte na Agrobizu.