Kraljica Jelena jedna je od naslavnijih Zadranki iz duge i bogate povijesti grada. Podrijetlom je iz najmoćnije zadarske patricijske obitelji Madijevaca koji su na vrhuncu moći bili u 10. st.
Izvorno Helena, poznata je jedino iz podataka koje crpimo iz njezina glasovitog epitafa, nadgrobnog natpisa uklesanog na sarkofagu pronađenom 1898. na Gospinom otoku u Solinu. Ona je osoba i ličnost koja je često u nacionalnoj historiografiji tumačena kao dobrotvorka. Njezina je međutim važnost bitno drugačija, a uloga koju je imala, sudeći po sačuvanom epitafu bila slična ulogama ostalih vladara i vladarica toga doba.
U epitafu su uklesane, uz ostalo, i zadaće koje je morala obnašati kao kraljica, a koje su bile u potpunom skladu s onodobnim dužnostima i obvezama vladara. Bila je udana za kralja Mihajla Krešimira II, potomka dinastije Trpimirovića. Bio je on prvi vladar koji je nosio kršćansko ime. Upravljao je Zadrom, a možda i nekim drugim hrvatskim gradovima, vjerovatno u ime bizantskog cara. Kralj je umro 969. godine, i od onda na vlasti je bila Jelena kao regentkinja malodobnog sina Stjepana Držislava.
Jelena je bila omiljena u hrvatskom narodu, a zvali su je i Jelena Slavna. Poslije uspješnog vladanja posvetila se molitvi, postu i dijeljenju milostinje.
Arheolog don Frane Bulić pronašao je 1898. pokraj današnje solinske crkve Gospe od Otoka temelje nekadašnje bazilike, a u njezinom predvorju sarkofag i nadgrobni natpis kraljice Jelene, razbijenog u dvadeset komada. Velikom strpljivošću složio je razbijeni sarkofag i restaurirao najveći dio teksta kraljičinog nadgrobnog natpisa koji glasi:
“U ovom grobu počiva glasovita Jelena koja je bila žena kralju Mihajlu, a majka Stjepana kralja. Ona se odreče kraljevskog sjaja dneva osmog mjeseca listopada i bi ovdje pokopana 976. godine. Gle, ovo je ona, koja je za života bila majka kraljevstva, a zatim postala majkom siročadi i zaštitnicom udovica. Ovamo pogledavši čovječe reci; Bože, smiluj joj se duši.”
Ovaj natpis potvrdio je točnost drugog izvora, Tome arhiđakona iz 13. st. Natpis je bitan jer otkriva obiteljsku vezu između dva hrvatska kralja, Mihajla i Stjepana Držislava i to putem umrle kraljice. Zatim, tu je točno donesen datum Jelenine smrti. Sačuvana je tu i jedna kratka formula koja otkriva postojanje normi rimskog i bizantskog prava u hrvatskoj državi, a otkriva nam i da je Jelena bila zaštitnica siročadi i udovica.
Jelena je dala sagraditi dvije crkve u Solinu, crkvu sv. Stjepana koja je služila kao grobnica kraljeva i crkvu sv. Marije na Gospinom otoku.
Imenom kraljice Jelene danas se u Zadru naziva perivoj, a ona, Jelena Madiana jedna je od najslavnijih velikih žena u srednjovjekovnoj starohrvatskoj povijesti, čije se značenje u narodnoj kulturi može usporediti još samo s novovjekovnom hrvatskom banicom Katarinom Zrinski – Frankopan.