Nakon Mate Rimca koji je premijeru Tihomiru Oreškoviću poslao osobno pismo sa željom da se u Hrvatskoj pokrene automobilska proizvodnja, voditelj ureda Swiss Space Systemsa (S3) za Hrvatsku Slobodan Bosanac uputio je premijeru pismeni prijedlog da podupre i razvoj svemirske industrije.
U svibnju je Vlada održala inicijalni sastanak sa Europskom svemirskom agencijom (ESA), a onda je sve stalo. Bosanac moli Oreškovića da što hitnije oformi hrvatsko tijelo koje bi bilo zaduženo za Svemir.
– Svejedno je hoće li to biti Hrvatska svemirska agencija, Hrvatski ured za svemir ili Nacionalno povjerenstvo za svemir, ključno je da se ubrzaju razgovori sa ESA-om kako bi hrvatske tvrtke dobile pravo natjecati se za poslove koje ESA raspisuje, kaže Bosanac.
Prvi potpis
Prije mjesec dana ESA je prihvatila budžet za 2016. Rekordan je i po rastu, jer je u odnosu na godinu prije veći 18,4 posto, i po vrijednosti, jer je skočio na 5,25 milijardi eura. ESA ta sredstva nudi tvrtkama i istraživačkim institucijama iz zemalja članica kroz javne natječaje za poslove istraživanja, proizvodnje i održavanja različitih tehnologija. “Tvrtke iz Hrvatske ne mogu do tih sredstava, jer još nismo formalno s ESA-om ništa potpisali, a u Hrvatskoj se ne prepoznaje da je primarni smisao ESA-e da podupre razvoj tvrtki, znači poduzetništva, usmjerenih ka svemiru i svemirskim tehnologijama”, kaže Bosanac. U toj ga je molbi premijeru Oreškoviću podržalo još 45 predstavnika i stručnjaka iz tvrtki i institucija, što domaćih, što stranih.
Među njima je Frane Miloš, operativni direkor zagrebačke tvrtke Amphinicy Technologies, koja je u Hrvatskoj razvila softver koji 20 puta brže od NASA-e preuzima podatke sa satelita. Miloš pojašnjava da oni surađuju sa ESA-om, ali isključivo preko tvrtke kčeri koju imaju u Luksemburgu, koji je član ESA-e.
– Apelirao bih na vlast da pregovore o članstvu Hrvatske u ESA-i ne stavi u ladicu, jer bi Amphinicy, ali i druge hrvatske tvrtke poput Končara, Hipersfere, RIZ-a i Applied ceramica, na taj način lakše radili patente, mogli bi se lakše udruživati s tvrtkama iz Njemačke, Fracuske, Italije i Velike Britanije te bi mogli sudjelovati u konzorcijima koji bi bili konkurentni onima u SAD-u i Japanu, kaže Miloš.
Široka podrška
Dodaje da bi da je Hrvatska članica ESA-e, Amphinicy u dvije godine mogao narasti za 50 posto po broju zaposlenih i po prihodima.
– U Hrvatskoj već imamo tvrtke poput Končara koji proizvode transformatore, solarne ćelije i termičku izolaciju koju svemirska industrija treba, pojašnjava Miloš. Ne čudi stoga što su među potpisnicima inicijative za svemirsku industriju u Hrvatskoj i stručnjaci iz Ericssona Nikole Tesle, Končarevog Instituta za elektrotehniku, dizajneri mikročipova iz zagrebačke tvrtke Systemcom te stručnjaci s Instituta Ruđer Bošković, PMF-a, FER-a, Pravnog fakulteta, Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Fakulteta prometnih znanosti i FSB-a. Bosanac dodaje da su podršku dobili i od Hrvata koji rade ne sličnim institutima u Britaniji, Njemačkoj i Danskoj.
– Podržao nas je i Santanu Datta, direktor indijskog centra za svemirska i nanotehnološka istraživanja, a koji je neko vrijeme živo u Hrvatskoj, zaključuje Bosanac.
Hrvatima svemir nedostupan zbog birokracije
Zbog toga što Hrvatska nije članica Europske svemirske agencije (ESA), hrvatske tvrtke ne mogu se javiti na natječaje koje ESA planira raspisati kako bi do 2030. napravila bazu na Mjesecu. Jednako tako ne mogu se uključiti u ESA-in projekt crpljenja vode na Marsu planiran za 2019. kao ni u poslove oko ESA-inog Solar Orbitera, prvog satelita koji će izbliza analizirati Sunce. Sredstva iz ESA-e mogu povlačiti jedino tvrtke iz članica, a uz mnoge države iz EU, članica ESA-e je čak i Kanada.
