Upala mišića neugodno je stanje koje svaki put osjetimo nakon napornog treninga, ili nakon malo jače tjelesne aktivnosti na koju baš i nismo navikli. Čuveni napad na mišiće do kojeg dolazi u tom trenutku zapravo predstavlja fenomen bolova u mišićima, ili ukočenost mišića.
Bol se javlja 12 do 24 sata poslije aktivnosti, najintenzivnija je 36 do 48 sati poslije, a onda postupno nestaje. Tegobe mogu trajati i do 96 sati poslije aktivnosti. Osim bolova može se javiti oteklina, odnosno osjećaj zategnutosti određenog mišića.
Upala je prirodna obrambena reakcija organizma na oštećenje ili podražaj i svrha joj je zaštita organizma od vanjskih faktora kao što su mikro-organizmi, kemikalije ili fizikalna oštećenja, ali i unutrašnjih, poput poremećaja metabolizma ili krvotoka.
Prilikom intenzivne tjelesne aktivnosti dolazi do mikro-oštećenja mišićnih vlakana što uzrokuje otpuštanje protuupalnih činioca i razvoj upale, čiji je cilj reparacija odnosno popravak mišićne lezije. Pri tome dolazi do niza lančanih reakcija, od kojih treba spomenuti vazodilataciju odnosno pojačanu prokrvljenost mišića.
Uz vazodilataciju prisutna je i povećana propusnost krvnih žila, što omogućuje brzu migraciju upalnih stanica prema mjestu povrede (leukociti, trombociti, tkivni makrofagi, plazma stanice). Navedene stanice su nezamjenjive u reparaciji mišićnog tkiva. Uz upalne stanice putem krvi u mišić stižu i pluripotentne matične stanice koje mogu dovesti i do regeneracije tkiva. Vazodilatacija i povećana propusnost krvnih žila mogu se klinički očitati kao oteklina, crvenilo i povišena temperatura mišića.
Upala nije ništa strašno, ali može nas ograničiti u svakodnevnim aktivnostima zbog izraženih bolova, a vrhunske sportaše ometa u uobičajenom ritmu treniranja. Uzrok nastanka upale mišića, osim mikrotraume, je i mliječna kiselina koja nastaje kao produkt ubrzanog metabolizma mišića za vrijeme intenzivnog rada. Osim što izaziva upalnu reakciju, mliječna kiselina i direktno nadražuje živčane završetke i uzrokuje bol! Zbog toga što nas bol ometa u svakodnevnim aktivnostima i treniranju, važno je prevenirati pojavu jake upale mišića.
To ćemo ponajprije postići postupnom pripremom organizma na veće napore. Ritam treninga i priprema sportaša amatera ili profesionalaca treba biti takav da se svakim treningom dođe do granice upale ili da se izazove blaga upala mišića.
Važno mjesto u prevenciji zauzima i istezanje mišića poslije treninga, što dovodi do bržeg oporavka i skraćenog trajanja upale. Samomasaža ili profesionalna masaža poslije treninga također izrazito povoljno djeluju na jačinu i trajanje upale. Toplo-hladne kupke, povoljno djeluju na ubrzanu regeneraciju mišića, time što poboljšavaju cirkulaciju.
Za izrazito hladne kupke neposredno poslije treninga nije dokazano da ubrzavaju regeneraciju mišića. Uz navedene mjere važno je uzimati dovoljno tekućine, imati raznovrsnu i bogatu prehranu s dovoljno vitamina i minerala! I to će suzbiti upalu, odnosno maksimalno smanjiti jačinu i trajanje bolova.
Savjetuje se lagani trening i istezanje iste grupe mišića kako bi se poboljšala cirkulacija i ubrzala reparacija mišića.
Najčešće se izraženije upale mišića liječe nesteroidnim protuupalnim ljekovima – NSAID (acetilsalicilna kiselina, brufen, ibuprofen), što dovodi do smirivanja tegoba i ublažavanja bolova. Preporuka je da profesionalni sportaši ne koriste navedene ljekove često, jer osim što dolazi do smirivanja tegoba, zaustavlja se i proces reparacije mišića, što nije poželjno. Amateri i rekreativci na ovaj način mogu ublažiti bolove, ali savjetuje se da se obrati pažnja na prevenciju!