Sveta Stošija ili sveta Anastazija rođena je, vjeruje se, u Rimu u 3. stoljeću, a mučeničkom je smrću skončala svoj život u Sirmiumu za vrijeme vladavine zloglasnog progonitelja kršćana, cara Dioklecijana.
Prema predaji, svetica potječe iz patricijske obitelji. O njezinom životu nažalost nema puno pouzdanih podataka, a umjesto toga postoje legende, uglavnom datirane stoljećima nakon njene smrti. Prema jednoj legendi je bila kćer nekog Preteksta i učenica Svetog Krševana (Krizogon). U katoličkoj tradiciji navodi se da joj je majka bila sv. Fausta iz Sirmijuma, od koje je i primila kršćanstvo.
Natjerana je na udaju za rimskog patricija Publija, no odlučila je ostati djevicom pa ju je uvrijeđeni muž zatvorio u kućnu tamnicu i mučio glađu. Za to vrijeme pismima ju je tješio sv. Krševan.
Po muževoj smrti, sv. Stošija, pomažući progonjenim kršćanima, slijedila je Krševana sve do njegove mučeničke smrti u Akvileji. Odlazi tada u Sirmij odakle se upućuje prema Solunu i ponovo vraća u Sirmij. Zbog pomaganja zatočenim kršćanima i ustrajnosti u svojoj vjeri, na kraju biva i sama uhićena i 25. prosinca 304. mučenički umorena na lomači, na otoku Palmariji kod Rima. Prema predaji, svetica je na lomači pjevala u zanosu dok je plamen gutao njezino tijelo – ljubav prema Kristu bila je jača od boli koje joj je vatra nanosila.
Kasnije će biti sahranjena u Sirmiju, da bi u 5. stoljeću njene relikvije bile prenesne u Carigrad, a oko 804. zadarski biskup sv. Donat donosi ih u Zadar i pohranjuje u crkvi koja od tada nosi njezino ime.
U razmjerno bogatoj ikonografiji, s povijesnomedicinskog motrišta zanimljivi su prikazi sv. Anastazije s balzamarijem, tj. posudom s pomastima za balzamiranje usmrćenih mučenika. Ime Anastazija na starogrčkom znači “uskrsnuće”, no vjerujući kako oslobađa od otrova, Grci je nazivaju pharmakoyltria, za razliku od Slavena za koje je osloboditeljica, jer pomaže zatvorenicima i oslobađa ih od okova. Budući da se njeno mučeništvo poklapa s Božićem, u nekim se krajevima uvriježilo vjerovanje da je sv. Anastazija bila primalja pri Isusovu rođenju, pa joj na slikama u ruke stavljaju škare, koje će kasnije Svetici pribaviti i epitet zaštitnice cenzure tiska. Uz to, nerijetko ju prizivaju bolesnici sglavoboljama i bolestima u grudima. Premda se u Rimskoj crkvi sv. Anastazija službeno časti na Božić, želeći joj posvetiti posebnu pažnju, u Zadru i Srijemu svojoj svetici iznimno posvećuju 15. siječnja.
Anastazija se dugo vremena štovala kao iscjeliteljica i egzorcistica. Njezine relikvije se danas nalaze u Katedrali sv. Stošije u Zadru. Ona je jedna od sedam žena, osim Blažene djevice Marije, spomenuta u Misnom kanonu.
Sv. Anastazija je također i zaštitnica Zadarske nadbiskupije, a posebno je slavljena i u Biogradu.