Gospodarski je oporavak u Europskoj uniji sve snažniji, baziran je na osobnoj potrošnji, zbog povećanja zaposlenosti i plaća, kao i niskih cijena energenata”, istaknuo je Theo Thomas, glavni ekonomist Svjetske banke, na predstavljanju polugodišnje publikacije o ekonomskim kretanjima i izgledima u EU.
No, on ističe i da je taj rast još skroman jer su investicije niske unatoč povoljnim izvorima i monetarnoj politici Europske središnje banke, piše Večernji list.
Prognoza gospodarskog rasta Svjetske banke za EU u 2015. je dva posto, u 2016. tek nešto veća – 2,1 posto. Što se tiče Hrvatske, u 2015. očekuju rast od 1,5 posto te daljnji napredak sljedeće dvije godine na razini od oko 1,9 posto.
“I Hrvatska se ove godine oporavlja, pozitivno smo iznenađeni napretkom u trećem kvartalu. Temelji se na domaćoj potražnji te izvozu i investicijama, a nezaposlenost se postupno smanjuje. Doprinos investicija rastu pojačao se u trećem kvartalu te se i u posljednjem nastavio prilično jako”, kaže Sanja Madžarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku.
Veći dio oporavka dolazi iz turizma i vezanih servisa te izravnih stranih investicija koje podupiru njemačku automobilsku industriju. Spomenula je i hrvatsku farmaceutsku i prehrambenu industriju koje također povećavaju izvoz u nišama na području EU. Oporavak se odrazio i na tržište rada, nakon šest godina pada nezaposlenost. No, Hrvatska se i dalje ubraja u zemlje s najnižim stopama aktivnosti na tržištu rada, posebno mladih i dugotrajno nezaposlenih, ali ta aktivnost raste i ljudi dulje ostaju na tržištu rada.
Mala prilika za RH: Niske kamate na tržištu novca
Kao dobru vijest istaknula je povijesno najveći fiskalni suficit, no trgovinski deficit i dalje je vrlo visok. Izravne strane investicije rastu, ali još su daleko od razina prije krize. Kao priliku koju Hrvatska može iskoristiti za jači rast istaknula je niske kamate na tržištu novca, no one ne mogu nadomjestiti veliku javnu potrošnju.
“Najveći su rizici volatilnost zbog mogućih geopolitičkih žarišta, ali i promjene monetarne politike FED-a i ECB-a te zaduženost javnog sektora i nesigurnost domaćih politika. Fiskalni okvir za sljedeću godinu još je nepoznat, nesiguran je doseg mjera fiskalne konsolidacije u 2016. i 2017. što bi moglo umanjiti povjerenje ulagača. Sljedeća godina trebala bi biti godina zaokreta, trošak za dugoročni rast zemlje trebalo bi staviti u fokus rasprava”, zaključila je.
