Sve blagotvornosti vježbanja za organizam odavno su poznate, a u tijeku su još mnoga istraživanja kroz koja se želi doći do svih detaljnih informacija o korisnosti vježbanja za metabolizam, cirkulaciju i poboljšano funkcioniranje organa poput srca, mozga i jetre. Sa svim tim informacijama znanstvenici se nadaju da će moći stvoriti lijekove koji bi mogli oponašati blagotvorne učinke vježbanja na organizam.
Zbog današnjeg načina života prepoznali smo potrebu za stvaranjem ovakvog lijeka, i to je ostvariv cilj koji se temelji na boljem razumijevanju molekularnog funkcioniranja tijekom vježbanja, kaže koautor studije Ismail Laher sa Sveučilišta British Columbia u Vancouveru.
Nekoliko laboratorija već je proizvelo neke oblike ovih lijekova, ali u ovoj ranoj fazi još uvijek se testiraju na životinjama, pri čemu se prvenstveno cilja na rad skeletnih mišića te kako poboljšati njihovu snagu i potrošnju energije.
Ipak, korist od vježbanja je daleko veća od samog učinka na mišiće. Vježbanje povećava kognitivne funkcije, čvrstoću kostiju i poboljšava funkcije kardiovaskularnog sustava. Ipak, nerealno je očekivati da će ovi lijekovi u potpunosti moći zamijeniti fizičko vježbanje, barem ne u skorijoj budućnosti.
Ovi lijekovi mogu osobito biti korisni onima koji nisu u mogućnosti ostvariti pozitivne učinke vježbanja. Na primjer, korist je moguća za paralizirane osobe jer one nisu u mogućnosti vježbati, pa je kod njih prisutan velik broj štetnih promjena na kardiovaskularnom sustavu te problemi u funkcioniranju skeletnih mišića.
Potrebno je još mnogo istraživanja kako bi se u potpunosti otkrile nuspojave ovakvog lijeka, odredile optimalne doze i otkrio potencijal za zloupotrebu lijeka u ljudi i životinja (prvi slučaj dopinga po ovom pitanju zabilježen je 2013. godine u biciklizmu).
