Štitnjača, mala žlijezda leptirastog oblika smještena u donjoj polovici prednje strane vrata ispod grkljana, ima vrlo odgovornu ulogu u našem organizmu: zadužena je za proizvodnju hormona T4 i njegovo pretvaranje u hormon T3, koji utječe na pravilno funkcioniranje svih stanica organizma.
Zato poremećaj rada štitnjače – tako da ona postane hipo ili hiper aktivna – čovjeku može stvoriti ozbiljne probleme. Zanemarivanje simptoma je vrlo opasno jer se tako organizam iscrpljuje, a to olakšava razvoj drugih bolesti i snižava kvalitetu života te skraćuje životni vijek, upozorava prim. dr. sc. Miodrag Lacić, specijalist nuklearne medicine – tireolog iz Poliklinike Lacić u Zagrebu.
– Hipotireoza, oslabljeni rad štitnjače, najčešći je funkcionalni poremećaj štitnjače i od njega boluje oko pet posto populacije u razvijenim zemljama svijeta. Bolest češće zahvaća žene, omjer je oko 4:1, i češće se javlja u starijoj životnoj dobi. Bolest se vrlo često javlja nasljedno, naročito kod pacijenata kod kojih je uzrok hipotireoze Hashimotov tireoiditis. Rizični faktori su nedovoljan unos joda u hrani, preboljele upale štitnjače, prethodne operacije štitnjače, liječenje štitnjače radioaktivnim jodom, liječenje drugih, obično zloćudnih bolesti zračenjem i kemoterapijom itd – kaže liječnik.
Ovaj je oblik bolesti obično teže dijagnosticirati, dodaje, jer se razvija vrlo sporo, godinama, pa bolesnici obično to doživljavaju kao promjene povezane sa starenjem organizma.
– Osim toga, nisu svi simptomi bolesti prisutni kod svih bolesnika, nego obično jedan ili dva prevladavaju. To često dovodi do toga da se kod bolesnika liječe posljedice oslabljenog rada štitnjače, na primjer povišene masnoće, glavobolje ili psihičke smetnje, a ne sam oslabljeni rad štitnjače – kaže naš sugovornik.
Tako u SAD-u postoje procjene o tome da oko 20 milijuna ljudi pati od nekog oblika bolesti štitnjače, s tim da oko 60 posto njih nikad ne dobije dijagnozu ili je dobije relativno kasno, kad se već razviju brojne posljedice.
– Koliko je to velik i važan zdravsteni problem, govori i inicijativa liječnika specijalista za štitnjaču s germanskog govornog područja – iz Njemačke, Austrije i Švicarske – da bi svi stanovnici od 35 do 40 godina trebali pregledati štitnjaču kako bi se što ranije otkrio njezin oslabljeni rad i započelo liječenje – ističe prim. dr. Miodrag Lacić.
Hipertireoza, s druge strane, predstavlja ubrzani rad štitnjače i također se može javiti nasljedno. Od nje boluje manje od 1 posto populacije u razvijenim zemljama svijeta. Također, češće obolijevaju žene od muškaraca, odnosno omjer se kreće oko 7:1, kaže dr. Lacić i dodaje kako do hipertireoze može dovesti i prekomjerno uzimanje joda, ekstremni stres, kao i druge bolesti.
Hipotireoza: Potreba za snom tijekom dana i debljanje
Simptomi: Debljanje unatoč slabom apetitu, umor, povišene masnoće u krvi (kolesterol i trigliceridi), glavobolja, promjene na koži (suha koža), psihičke promjene, osjećaj hladnoće, opadanje kose i zatvor.
Savjet: Jod je važan za pravilno funkcioniranje štitnjače i kod hipotireoze može biti potreban pojačani unos joda, kao i dodatni unos vitamina C, E, B2, B3, B6, cinka, selena (mahunarke, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke suncokreta, voće i povrće) te aminokiseline tirozina, kojom obiluju riba, meso, mliječni proizvodi i mahunarke. No ne poduzimajte ništa prije savjetovanja s liječnikom.
Hipertireoza: Mršavljenje, nervoza, lupanje srca, drhtanje ruku…
Simptomi: Opća uznemirenost, odnosno pojačani metabolizam organizma, koji se očituje mršavljenjem unatoč dobrom apetitu, zatim nervoza, ubrzani rad srca, tresavica, česte stolice i opći nemir. Može se javiti i drhtanje ruku, lupanje srca, gubitak daha čak i prilikom odmora te teže podnošenje topline (osoba često stalno ima osjećaj da joj je vruće) i prekomjerno znojenje.
Savjet: Postoje istraživanja koja pokazuju da neke namirnice imaju pozitivan učinak na pretjeranu proizvodnju hormona štitnjače. Među ostalim, to su grah, cvjetača, soja i sojini proizvodi, tamnozeleno lisnato povrće, kurkumin, omega-3 masne kiseline i vitamin C.
Rjeđe jedite brokulu, kupus i kelj jer ometaju apsorpciju joda
Prehrana koja se temelji na raznolikom povrću i voću, cjelovitim žitaricama, mesu peradi te mahunarkama važna je u prevenciji poremećaja štitnjače. U prehranu bi trebalo uključiti namirnice koje pogoduju funkciji štitnjače (mrkva, špinat, šparoge, maslinovo ulje, sjemenke suncokreta, riblje ulje), a smanjiti unos kupusa, kelja, brokule, sjemenki lana i slatkog krumpira jer ometaju apsorpciju joda.
Jednostavan test otkriva promjene u radu štitnjače
Moguće je samostalno i jednostavno pridonijeti ranom otkrivanju povećane štitnjače. AACE (American Association of Clinical Endocrinologists) preporučuje pregled vrata (takozvani neck check). Za samopregled dovoljni su ručno ogledalo i čaša vode. Držite ogledalo tako da možete vidjeti područje ispod Adamove jabučice. Zabacite glavu unatrag gledajući u navedeno područje. Uzmite gutljaj vode i progutajte. Pri gutanju promotrite pojavljuje li se oteklina u području štitnjače. Opazite li nešto neobično, posavjetujte se s liječnikom.
Ubrzani rad izaziva crvenilo i izbočenje očiju
Ako je uzrok hipertireoze Gravesova ili Basedowljeva bolest, može doći i do izbočenja i crvenila očiju te gušavosti (uvećanja štitnjače), pojašnjava prim. dr. sc. Lacić. Bolest se može genetski prenositi, a češće pogađa žene. Može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće se pojavljuje između 30. i 50. godine.
Oprez ako se teško fokusirate i loše pamtite
Kod usporenog rada štitnjače mogu se pojaviti i gubitak pamćenja, poteškoće s koncentracijom te usporeni govor i promukli glas, napominje prim. sr. sc. Miodrag Lacić. U težim slučajevima javljaju se edemi i poremećaj rada srca.
