Postoji razlog zbog kojeg možete biti na istoj dijeti kao i vaša prijateljica, a umjesto gubitka dobivati na težini: zdrava hrana ne utječe jednako na sve.
Riječ je o velikome istraživanju objavljenome u časopisu Cell. Znanstvenici su pratili prehranu i razinu šećera u krvi te niz drugih čimbenika ispitanika koji su svoje navike i ponašanja bilježili putem mobilne aplikacije. Znanstvenici su ispitanicima pravovremeno javljali kako njihova tijela reagiraju na određenu prehranu.
Otkriveno je da je dob i indeks tjelesne mase povezan s razinom šećera nakon što bi pojeli obrok. No, otkriveno je i da su različiti organizmi imali različite reakcije razine šećera iako su konzumirali istu hranu, piše Yahoo.
Jedna sudionica istraživanja otkrila je da zdrava prehrana pridonosi njezinoj pretilosti: razina šećera skočila joj je nakon što bi jela rajčicu, što je ona činila redovito.
Ako razina šećera prečesto “skače” i ima velike oscilacije želudac mozgu šalje signal da ste gladni, iako to uopće nije tako.
“Ako razina šećera oscilira povremeno, to nije nužno loše, ali ako oscilira često, može imati snažan utjecaj na porast apetita što dovodi do debljanja”, kaže Karen Ansel, koautorica knjige The Calender Diet: A month by Month Guide to Losing Weight While Living Your Life.
A “skakanje” razine šećera u krvi može imati velik utjecaj ne samo na obujam struka, nego i na zdravlje, odnosno na razvijanje rezistencije na inzulin, što dovodi do dijabetesa tipa II.
Rezultati ovog istraživanja dodatno osnažuju potrebu za personaliziranim pristupom prehrani, no to si ne može svatko priuštiti. Srećom, stručnjaci kažu da postoje zdrave namirnice za koje se zna da će manje izazivati velike oscilacije razine šećera u krvi te posljedično dobitak kilograma.
“Riječ je o namirnicama koje tijelo sporije prerađuje, poput složenih ugljikohidrata i vlakana”, kaže Karen Ansel. No, neke namirnice treba izbjegavati ako ih jedete zasebno – Ansel ističe rižu, kolače od riže, lubenicu, bijeli krumpir i grickalice koje se rade od brašna.
Ako se zdravo hranite, ali ne uspijevate održavati željenu težinu, Ansel preporučuje grahoraste biljke, leću, grašak, zob, ječam, većinu povrća, orašaste plodove, malomasno mlijeko, nezašećereni jogurt pa čak i tjesteninu.
“Što manje kuhate tjesteninu, odnosno što je tvrđa (al dente), manja je vjerojatnost da će vam se podići razina šećera u krvi”, kaže Ansel.
Preporučuje se i uparivanje hrane visokog glikemijskog indeksa (poput lubenice) s hranom bogatom proteinima i zdravim masnoćama (šaka lješnjaka) kako bi stabilizirali razinu šećera u krvi bez velikih oscilacija.
Iako Ansel ovo istraživanje naziva donekle provokativnim, kaže i da bi otkrića mogla biti samo mali dio slagalice potrebne da bi neka osoba izgubila na težini.
“Ako osoba ima problema s gubitkom kilograma, preporučujem da se koristi mobilnim aplikacijama u koje će upisivati sve što pojede. Prateći unos hrane konstantno imate uvid u to koliko jedete pa i to može pomoći u smanjenju težine”.
