U tijeku je Nacionalni tjedan dojenja, koji se u Hrvatskoj uvijek obilježava prvog tjedna u listopadu. Ove se godine pažnja nastoji skrenuti na dojenje u kontekstu povratka na posao, kao i na dojenje i svakodnevni život. Kakvo je stanje u Zadru po ovim pitanjima, ali i općenito po pitanju dojenja, doznali smo od Ivane Matulić iz Udruge za obitelj i roditeljstvo Izvor.
– Roditelji nam se javljaju često, otprilike dva puta tjedno. Najčešće su to telefonski pozivi, no majke nam se mogu obratiti i e- mailom te osobnim dolaskom u prostorije Udruge, rekla nam je Ivana Matulić.
Očekivano, pomoć i savjete oko dojenja najčešće traže prvorotkinje, no na tečajeve o dojenju koje udruga održava dolaze i višerotkinje, rekla nam je Matulić i objasnila s kojim se problemima majke najčešće suočavaju prilikom dojenja.
– Mnoge mame odustaju,misleći da nemaju dovoljno mlijeka. No, samo treba biti uporan. Neke od učestalih pogreški su položaj pri dojenju, davanje čajeva, nepraćenje ritma dojenja i slično. Primjerice, zna se dogoditi da majka pusti da dijete odspava, pa se dojka prepuni i tu nastaju problemi, kaže nam Matulić i dodaje kako postoje medicinski opravdana stanja, poput određenih bolesti hipofize, mastektomije uslijed karcinoma dojke i slično, zbog kojih majke ne luče mlijeko, no ovakvi slučajevi zaista su rijetkost.
– Većina žena ipak može dojiti i u tome uspijeva, ako ustraju u svojoj želji i dobiju kvalitetnu informaciju, navodi Matulić.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dojenje djeteta do njegove druge godine života, i to do šest mjeseci samostalno, a kasnije uz dohranu. No, teorija i praksa u velikom su raskoraku, pa tako već nakon navršenog prvog mjeseca djetetovog života opada broj dojilja, a do trećeg mjeseca samo trećina majki doji svoju djecu.
– Zbog skokova u razvoju koji se javljaju u dobi od 1.5 mjeseci i oko 3. mjeseca, majke smatraju da više nemaju dovoljno mlijeka, da njihovo mlijeko nije dovoljno dobro. Međutim, sastav majčinog mlijeka mijenja se ovisno o djetetovim potrebama, stoga samo treba biti strpljiv i mlijeko će krenuti. U međuvremenu, treba izbjegavati dudice i čajeve i okrenuti se tzv. dojenju na zahtjev. Drugim riječima, dijete valja podojiti kad ono to zatraži, ističe Matulić. Naime, kako nam kaže, za razliku od zamjenskih formula gdje postoji određen raspored hranjenja, kod dojenja to nije slučaj.
– Kad dojite, hrana je djetetu uvijek dostupna, što je olakšava posao i majkama. Ne morate prokuhavati bočice, pripremati formulu i slično. Doduše, dojenje je u našim krajevima i dalje tabu tema, shvaćeno je kao nešto što se obavlja iza zatvorenih vrata. No, i to se polako mijenja. Sve češće možete vidjeti majke kako doje u javnim prostorima – u trgovačkim centrima, kafićima…, nastavlja Matulić i ističe kako je apsolutno moguće uskladiti dojenje sa svakodnevnim i poslovnim životom.
Doznajemo i kako postoji zakonska stavka prema kojoj se na poslu majkama dopušta tzv. stanka za dojenje u trajanju od dva sata. Međutim, u praksi se ova mogućnost slabo koristi, prvenstveno zbog poslodavaca.
– Poslodavci još ne shvaćaju da je iskorištavanje stanke za dojenje u interesu i njima samima. Naime, dojenje je prevencija bolesti, ova djeca su otpornija, stoga će njihove majke manje izostajati s posla, kaže Matulić.
