Program koalicije predvođene SDP-om ima stotinjak stranica i stavlja fokus na sedam cjelina. Još uvijek je neizvjesno kada će biti predstavljen.
Kako piše Večernji list, ciljevi su raspoređeni na sljedeće cjeline:
1. Gospodarski rast i poslovna klima
Hrvatsku bi trebala biti među prvih 30 zemalja na svijetu prema lakoći poslovanja, vrijednost izvoza roba i usluga treba povećati za bar 30 posto u odnosu na 2015, osigurati bar 30 milijardi kuna ulaganja u industriju, 38 milijardi u turizam. Iz EU fondova poduzetnicima bi išlo 10 milijardi kuna, a poljoprivrednicima bi novac trebao osigurati novih 90.000 radnih mjesta.
2. Standard i socijala
U radna mjesta uložit će se više od tri milijarde kuna iz fondova EU, zapošljavanje starijih od 50 godina oslobađa se plaćanja doprinosa na pet godina. Subvencionirat će se kamate na stambene kredite za liječnike i sestre, povećati potpore za roditelje, a za branitelje će se graditi četiri veteranska centra.
3. Javni sektor
Subvencije državnim poduzećima do 2019. bi trebale biti manje od 2,5 milijarde kuna. Projekt e-građani će pružati više od 100 usluga, a razvijat će se i e-porezna, e-carina, e-trošarine, e-dozvole te e-pravosuđe. Trajanje sudskih postupaka trebalo bi se smanjiti sa 380 dana na manje od 300.
4. Obrazovanje
Plan je povećati broj istraživača u RH za 15 posto. Iz fondova EU financirale bi se stipendije za 22.000 siromašnih studenata te 15.000 stipendija studentima u deficitarnim područjima. Uvelo bi se praćenje zapošljavanja VSS-ovaca.
5. Infrastruktura
Planira se gradnja 51 km nove pruge, modernizacija 265 km postojećih pruga, a nagodinu bi se gradio Plomin C te iz fondova EU Pelješki most.
6. Očuvanje okoliša i održivi razvoj
Sva odlagališta otpada u Hrvatskoj bit će zatvorena godinu dana nakon otvaranja 13 centara za gospodarenje otpadom. U vodoopskrbu i pročišćavanje otpadnih voda uložit će se 14, a u zaštitu od štetnog djelovanja voda 4 milijarde kuna. Kroz energetsku obnovu i gospodarenja otpadom otvorilo bi se 16 tisuća radnih mjesta.
7. Regionalni razvoj i decentralizacija
Iz fondova EU sa 1,2 milijarde kuna financirao bi se razvoj manjih gradova na slabije razvijenim područjima kao što su Vukovar, Beli Manastir, Petrinja, Benkovac, Knin. Planira se i nova teritorijalna raspoređenost javnih poduzeća i institucija koje su sad u Zagrebu.
