Ljepota nije mit: Mozak je automatski prepoznaje

Često se može čuti kako je “ljepota mit, da prava ljepota dolazi iznutra”, a čak 70 % žena je u okviru jednog istraživanja o ljepoti i sreći reklo da se “osjećaju ljepše kada su zadovoljne sobom”. Svi oni koji vjeruju u demokratsku ideju ljepote, odnosno da svako, na svoj način, može biti lijep, bit će neugodno iznenađeni rezultatima do kojih su došli austrijski znanstvenici.

Ljepota nije stvar ukusa, ona objektivno postoji, ističu istraživači, čija je studija objavljena u časopisu Nature.

Ljepota nam pruža pouzdane informacije o uzrastu, plodnosti, zdravlju, a naš mozak je navikao da je prepoznaje, navode znanstvenici, dodajući da su ljudska bića opsjednuta ljepotom.

A uz takvu opsesiju, jasno je da postoji nešto dublje od same kulturološke pojave, kaže bečki antropolog Karl Gramer.

Priča o ljepoti nije počela s glumicama ni manekenkama, a današnja potreba da se govori o nesavršenostima ove ili one zvijezde modnih pista ne znači da se ljepota može relativizirati. Mada priznaje da sve to može utjecati, iako vrlo malo, na naše poimanje ljepote. Gramer ističe kako je estetski sud kompleksna mješavina genetskih, kulturoloških i objektivnih faktora kojima je potrebno puno, jako puno vremena, da bi evoluirali.

Na pitanje koja je onda prava ljepota, istraživači daju primjer egipatske kraljice Nefertiti, čija se bista, stara 3.300 godina, čuva u Novom muzeju u Berlinu: puna usta, visoke jagodice, bademaste oči.

Ovaj ideal ljepote, koji je postojao u antičkom Egiptu, i dalje opstaje.Novim instrumentima neuroznanosti  identificirane su glavne karakteristike privlačnosti nekog lica. Riječ je prije svega o simetriji i seksualnom dimorfizmu (tjelesnoj razlici između mužjaka i ženke iste vrste).

Simetrično lice je prije svega znak zdravog tjelesnog razvoja, oslobođenog kako genetskih tako i infektivnih bolesti. Izrazito ženstveno lice, poput Nefertitinog, ukazuje na plodnost.Teško je odoljeti osobi koja posjeduje takve crte lica jer samo njeno promatranje stimulira pojedine dijelove našeg mozga, stvarajući osjećaj zadovoljstva. Kada vidimo lijepo lice imamo osjećaj kao da smo dobili premiju na lotu, dok kada vidimo ružno lice osjećaj je kao da smo izgubili novac, napominju autori studije. Mozak reagira brzo, automatski na ljepotu koja ga asocira na ideju o dobroti, sa svim praktičnim (i nesvjesnim) implikacijama koja ona podrazumeva.

Ali, je li  time stvar zapečaćena jednom zauvijek?

– Dugo je ljepota bila vrijednost koju nije bilo moguće falsificirati. Danas su se, međutim, stvari promijenile, pa se tako Nefertitine usne, jagodice i oči, mogu kupiti, navodi Garmer.

Jer i kada promijenite simetriju lica, miris tijela će vas odati, zaključio je Gramer.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...