Cromaris, trenutačno osmi po veličini proizvođač svježeg lubina i orade u svijetu, nastao je nakon što je Adris grupa objedinila četiri tvrtke koje su se bavile marikulturom – zadarski Cenmar, najstariju u djelatnosti marikulture u Hrvatskoj, te Marimirnu, Marikulturu Istra i Bisage-Nit. Ubrzo nakon osnivanja Cromarisa 2009. godine na mjesto predsjednika Uprave doveden je mladi menadžer Gordan Markulin (rođen 1973.), koji je diplomirao i magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a kasnije je završio poslovnu školu IEDC Bled te stekao “Professional Diploma in Retailing Management” na Leeds Metropolitan University. U Cromaris je došao sa 13 godina iskustva u industriji robe široke potrošnje, koje je stekao na raznim pozicijama, a ponajviše u Podravci, piše Forbes.
Spomenute četiri tvrtke koje je Adris preuzeo ostvarivale su 2008. na 2009. ukupnu prodaju ribe od oko 1000 tona. Bile su u teškoj financijskoj situaciji, ozbiljnijih investicija nije bilo godinama, a pozicija na tržištu nije bila razvijena. Objedinjavanjem tih malih proizvođača u novu kompaniju te uz pomoć Adrisovih investicija vrijednih više od 560 milijuna kuna, stvoreni su, kaže Markulin, preduvjeti za rast i razvoj. Tvrtka danas zapošljava gotovo 300 ljudi, ima pet uzgajališta, novo mrijestilište i suvremene preradbene kapacitete. Prošle godine Cromaris je ostvario prihod od nepunih 288 milijuna kuna. Već ove godine, prema Markulinovim riječima, trebali bi prodati više od 6000 tona ribe.
– Cromarisova ulaganja, značajna i kontinuirana, prije svega su bila usmjerena na potpunu tehnološku rekonstrukciju svih uzgajališta, gradnju novog mrijestilišta i pogona za preradu. Ulagalo se i u obrtni kapital, koji je bio prijeko potreban za rast koji postižemo. Cromaris je izrazito izvozno orijentirana kompanija. Gotovo 80 posto prodaje ostvaruje na izvoznim tržištima. Za razliku od niza sličnih hrvatskih tvrtki, turistička sezona ne utječe znatnije na njegove rezultate, napominje Goran Markulin.
Cromaris iz godine u godinu, kaže predsjednik Uprave, povećava profitabilnost.
– Prošle je godine marža prije kamata, poreza i amortizacije bila oko 15 posto, a ostvarena je neto dobit nešto veća od milijun kuna. Stvorili smo preduvjete za daljnji rast profitabilnosti. Učinci ekonomije razmjera, izgradnje brenda i troškovna učinkovitost u proizvodnji rezultirat će većom maržom i dobiti. Najvažnije je ipak da je u vrlo kratkom vremenu Cromaris ciljanom dijelu kupaca postao sinonim za vrhunske proizvode od brancina i orade, kaže Markulin.
Govoreći o kvaliteti uzgojene ribe, Markulin kaže da je cilj Cromarisa dodatno učvrstiti i proširiti prepoznatljivost po kvaliteti.
Uz lubin i oradu kao osnovni proizvod, Cromaris na tržište plasira i druge vrste ribe iz vlastitog uzgoja. Uzgaja još hamu, zubatac i romb. Uz to, uzgaja i dvije vrste školjki, kamenice i dagnje.
Izvoz čini gotovo četiri petine, odnosno 80 posto Cromarisove prodaje, a tvrtka izvozi u 15-ak različitih zemalja. Najvažnije joj tržište Italija.
– Cromaris je vrlo konkurentan, što pokazuje i naš rast na izvoznim tržištima. Svježa riba je zahtjevan proizvod zbog kratkog roka trajanja i opreznog rukovanja, a kupci i potrošači su zahtjevni. I marikultura je, kao i svaka industrija, puna izazova. Za njezin je razvoj važno da Hrvatska prepozna potencijal koje nudi. Postoje preduvjeti da postanemo jedna od vodećih zemalja Europske unije u marikulturi, pa se tome cilju već sada moramo početi prilagođavati. Mislim da je u tom smislu Hrvatska na dobrom putu, kaže Markulin za Forbes.
– Koncentrirat ćemo se na daljnji rast na talijanskom tržištu, gdje već imamo vlastitu kompaniju, a razvoj ćemo intenzivirati i na ostalim tržištima Europske unije. Puno ulažemo u naše brendove kako bi bili što prepoznatljiviji jer je to jedini način da se razlikujemo od konkurencije, zaključuje predsjednik Uprave Cromarisa.
