Tim stručnjaka sa sveučilišta u Berlinu odlučio je istražiti što stoji iza privlačnosti melankolične glazbe. Skupili su podatke o 772 ispitanika, uključujući 408 iz Europe, a ostatak iz Azije i Sjeverne Amerike.
Svaki je trebao odgovoriti koliko često sluša tužnu glazbu, u kojim ih situacijama sluša i kako se osjeća dok to čini.
U istraživanju objavljenom u znastvenom časopisu PLOS One, znanstvenici kažu da je tužna glazba izazvala “široki raspon složenih i pozitivnih emocija kao što su nostalgija, mirovljubivost, nježnost, transcendencija i divljenje”.
Nostalgija je dominantan osjećaj
Istraživanje je pokazalo da je nostalgija dominantan osjećaj koju je osjetilo 76 posto ispitanika, dok je miroljubivost druga sa 57,5 posto.
Svim tim osjećajima zajedničko je to da se radi o pozitivnim emocijama. “Kod brojnih osoba slušanje tužne glazbe može zapravo dovesti do pozitivnih emocionalnih učinaka”, rekla je psihologinja Liila Taruffi.
“Tuga izazvana slušanjem takve glazbe nije samo estetski ili apstraktni doživljaj, nego može imativažnu ulogu u ukupnom životnom zadovoljstvu, jer pruža utjehu i regulira negativna raspoloženja i emocije”, istaknula je Taruffi.
Istraživanje je također pokazalo da je velik broj ispitanika tužnu glazbu slušao u trenucima samoće ili emotivnog stresa, pa se može govoriti i obliku samoliječenja.
Najnovija otkrića potvrđuju ranija istraživanja koja ukazuju na to da slušanje tužnih pjesama mijenja kemijske procese u mozgu koji ljudima pomažu prevladati tugu.
