Vjerojatno ste već mnogo puta u medijima i na internetu imali priliku vidjeti dramatične fotografije ili videosnimke koje nastoje prikazati zastrašujuće nezdravo djelovanje Coca Cole na organizam – komadić mesa kako se razgrađuje u popularnoj crnoj tekućini ili kako netko njome čisti WC, polira metale ili razgrađuje boju.
Pretpostavimo da nije potrebno posebno isticati da su takvi uradci senzacionalistička pretjerivanja.
No nedavno je na internetu osvanula jedna infografika koja ima pretenziju dati bolje utemeljen znanstveni uvid u ovu problematiku. Na noj bivši britanski farmaceut, bloger Niraj Naik, poznat kao The Renegade Pharmacist, ukratko predstavlja djelovanje Coca Cole na ljudski organizam u prvih sat vremena od konzumacije jedne limenke. Grafika, objavljena u Daily Mailu, za kratko je vrijeme postala vrlo viralna, piše Tportal.
Istina, u njoj ima korektnih medicinskih informacija, no još u vijek ima i pretjerivanja. Cola zasigurno nije zdrava, puno je zdravije piti čistu vodu ili limunadu bez previše šećera. Ipak bilo bi dobro znati što je od svega navedenog na infografici istina i koliko je Cola stvarno štetna.
Kako bi razriješio ovu dvojbu, portal Buzzfeed zamolio je ugledne američke stručnjake da komentiraju njezine navode. Pa krenimo redom.
Već prva tvrdnja da bi ljudi vjerojatno povraćali kada bi konzumirali 10 žlica šećera sadržanih u limenci Cole kada u njoj ne bi bilo fosforne kiseline nije točna.
Kimber Stanhope, nutricionistička biologinja s University of California Davis kaže da će velika većina ljudi bez ikakvih poteškoća konzumirati 10 žlica šećera u mnogim zaslađenim napicima bez ikakve mučnine.
Prema Stanhope također nije točna tvrdnja da će povišene razine inzulina potaknuti jetru da stvara masnoće. Naime problem nije u skoku razina inzulina već u načinu na koji će jetra procesuirati fruktozu što potvrđuje znanstveni rad koji je objavila američka nutricionistica.
Na sličan način pretjerano je i upozorenje prema kojem kofein potiče stvaranje dopamina koji pak djeluje na sličan način kao droge, odnosno heroin. Istina je da je mehanizam djelovanja sličan, no kofein ne potiče izravno dizanje razina dopamina, a posljedice se nikako ne mogu uspoređivati s djelovanjem heroina.
Michael A. Taffe, profesor neurobiologije ovisničkih poremećaja na Scripps Research Institutu ističe da kada govorimo o drogama sve treba pravilno shvatiti u kontekstu doza i tolerancije. U uobičajenim dozama kofein je neusporedivo slabija droga od heroina što potvrđuje dugogodišnje iskustvo milijuna ljubitelja kave i Coca Cole širom svijeta. Ova tvrdnja dakle nije netočna, ali je jako pretjerana.
Drugim riječima filmove o čišćenju WC-a slobodno zaboravite, oni nemaju nikakvu znanstvenu vrijednost, a ovu infografiku uzmite s određenom rezervom, a zrnom soli u glavi, kao solidnu ilustraciju, ali s nešto senzacionalističkog pretjerivanja.
