Zadar je hrvatski turistički slogan “prodajemo sunce i more” podigao na jednu višu razinu. Oni prodaju Morske orgulje i Pozdrav suncu, a dodali su i Noć punog miseca. Morske orgulje kanaliziraju snagu mora i neprestano izvode svoju pismu, a Pozdrav suncu svakodnevno dovodi stotine građana da gledaju zalazak sunca. Najbolja promotivna izjava o zadarskom zalasku sunca došla je od slavnog redatelja Alfreda Hitchcocka tijekom posjeta Zadru u svibnju 1964. godine. Promatrajući zalazak s prozora sobe 204 tadašnjeg hotela Zagreb, zapisao je sljedeće: “Zalazak sunca u Zadru najljepši je na svijetu i neusporedivo je ljepši od onoga u Key Westu na Floridi”, piše Jutarnji list.
Naravno da tu izjavu na rivi nigdje ne možete pročitati. Oba projekta izgledaju pomalo nedovršena. Prazan prostor od zidina do rive, bez sadržaja, kao da govori o svojevrsnoj distanciranosti spram genijalnih ideja. Pozdrav suncu, osim čestih kvarova, nikad nije do kraja zauzeo zamišljenu funkciju, pa su pitanja tipa “tata, kako ovo radi” i “što će se sad dogoditi” česta na svim jezicima. Djeca vole skakati po pločama, misleći da na taj način aktiviraju svjetlost i često su razočarana jer “ovo ne radi”.
Urbani štih
Da, upute za upotrebu bile bi nužne, kao i kante za smeće koje su potpuno izostale. Zadar je oduvijek centar, grad na razmeđu koji spaja kopno i otoke, sjever i jug. Tako se ponašaju i stanovnici. Gradski. Naravno, s mediteranskim štihom, ponekad temperamentni, ali rijetko sirovi. Poluotok je pravi biser arheologije. Imate osjećaj da ako malo dublje zagrebete po podu, iskočit će neki artefakt ili Rimljanin, Liburn, Bizantinac. Ponos Zadra je rotonda Svetog Donata. Svoju crkvenu svrhu dopunjuje Glazbenim večerima koje traju još od 1961. godine. Akustika monumentalne građevine privlači i kvalitetne izvođače iz svijeta.
Općenito, kultura je dobro zastupljena na Poluotoku. Koncerti klasike, jazza i bluesa svakodnevna su pojava na nekom od gradskih trgova. Nedavno su istodobno nastupali Češka filharmonija i Jazz orkestar HRT-a. Ipak, nedostaju barovi sa živom svirkom. Moguće da će Varoš krenuti u tom smjeru i mini klubovima upotpuniti subkulturnu scenu. “Je, je, dobro bi došao koji klubić sa svirkom, ali ja više žalim za konobom. Nije konoba ako stavite dvije mreže na plafon i veslo na zid.
Što čini pravu konobu?
Konoba je onaj duh, jeftina hrana i druženje. Možete li zamisliti da u “Konobu” Skoblar, kod bunara, uđe čovjek u trljišu i stari ribar, pa s doktorom i menadžerom zaigraju briškulu i trešetu. Popiju žmulj vina i pojedu jeftine ribice. A, Bože moj, onda od gušta i zapivaju pa im se pridruže i ostali gosti. E, to je konoba. Veliki promet, mala zarada i neprocjenjiv osjećaj. Naš čovik stavi natpis konoba, onda sve to luksuzno uredi, pa doda fensi pića i jela. Sve to mora naplatit i konoba ostane samo u imenu – kaže ugostitelj Mario. Na cijelom Jadranu više nema takvih mjesta, a turisti upravo to traže. Dosta im je skupih restorana i blaziranih prostora jer to imaju i kod kuće. Zadrani su pristupčni i druželjubivi prema turistima, i to je možda najjača karta grada, naravno uz poziciju. Blizina šest nacionalnih parkova, parkovi prirode, zaštićeni krajobrazi… Začuđujuće je da grad na Poluotoku nema gradsku plažu. Nekada užurbana operativna obala potpuno je prazna. Orgulje imaju stepenasti ulazak u more, ali je kupanje zabranjeno, iako o tome nema nikakvog upozorenja, navodi Jutarnji list.
Samoodrživi Borik
– Kod Orgulja ne pristaju brodovi, osim ovih izletničkih, ali kupanje nije dopušteno. Kanal uvijek ima struje i voda je čista, ali kupalište bi trebalo ograditi, postaviti spasilačku službu, urediti ulaze, a zasad očito nitko nije našao interesa – kaže Zadranka Anamarija. Prve plaže i kupališta nalaze se u Boriku ili podno Kolovara na drugoj strani. Borik se konstantno razvija nakon što ga je preuzeo Falkensteiner. Koncipiran je prema principu samoodrživosti pa gosti imaju sve što im je potrebno unutar ograde. Zadar je naglim rastom razvijao turizam, ali odnedavno se broj dolazaka povećao, a noćenja smanjio. Očito je da gosti stižu u grad, ali se kratko zadržavaju. Zadar postaje tranzitni centar pa je možda vrijeme za novi iskorak u sadržajima, koji će zadržati goste.
