Ponekad se osjećaj gladi javi brže nego što bismo očekivali, osobito nakon konzumacije pojedine hrane.
‘Glad je rezultat mnogih složenih interakcija koje se odvijaju u želucu, crijevima, mozgu, gušterači i krvotoku’, kaže dr. Sue Decotiis objašnjavajući kako zbilja postoje namirnice zbog kojih jako brzo ogladnimo, piše Time.com.
Evo koje nas namirnice tjeraju da jedemo više.
Alkohol – nema se tu što puno objašnjavati – alkohol nas čini gladnijima! Naime alkohol smanjuje razinu leptina koji utječe na mršavljenje (zato osobe koje imaju manjak leptina ne mogu brzo izgubiti kilograme).
Bijeli kruh – jedna zanimljiva studija provedena u Španjolskoj pokazala je kako su osobe koje su konzumirale dvije ili više šnita bijelog kruha imale čak oko 40 posto više predispozicija za pretilost. Naime bijelo brašno koje se koristi za pečenje kruha nema vanjsku ljusku (mekinju) koja je zaslužna za osjećaj sitosti, objašnjava dr. Decotiis.
Čips i druge slane grickalice – slažemo se da je teško odoljeti slasnom čipsu, no upravo će nas ova namirnica potaknuti da poželimo još jela! Nutricionisti objašnjavaju da ćemo nakon ove slane kalorijske bombe poželjeti nešto slatko kako bi se uspostavila ravnoteža u organizmu. Jednostavnim riječima, kad uslast pojedete vrećicu čipsa, u organizmu se stvara osjećaj ‘sad sam pun slanog’ i vrijeme je ‘za slatko’.
Fast food – svima je dobro poznato da brzu hranu treba izbjegavati u širokom luku. Fast food lanci u menije sve češće uvrštavaju obroke označene kao zdrave. No oprezno – ovi su restorani osmišljeni s ciljem da uglavnom poželite pojesti i više nego što vam je potrebno. Sve je dizajnirano tako da umrtvi senzore za kontrolu apetita.
Pizza – rijetko kome je dovoljna jedan trokut pizze a da ne poželi još! Pizza je prepuna bijelog brašna, hidrogeniranih ulja, prerađenih sireva i raznih drugih tvari koji zbunjuju dijelove mozga zadužene za reguliranje gladi. Zdravije rješenje: domaća pizza od cjelovitog brašna, puno povrća i vrlo malo mesa ili sira.
Sokovi – dobro je poznato da je većina kupovnih sokova, pa čak i onih koji se reklamiraju kao zdravi, prepuna šećera, no nažalost bez puno hranjivih tvari poput vlakana i pulpe. Nakon što popijemo ovakav napitak bit ćemo samo gladniji, objašnjava Mitzi Dulan, autorica nekoliko knjiga o dijetama i zdravoj prehrani. Radije sami pripremite ukusan gusti kašasti sok, smoothie od svježeg voća u koji možete dodati žičicu proteinskog praha ili maslaca od oraha zbog povećanja osjećaja sitosti.
Tjestenina od bijelog brašna – ono što vrijedi za bijeli kruh vrijedi i za tjesteninu od bijelog brašna. Osim toga, tjestenina u kombinaciji s ukusnim umacima povećava opasnost da ćemo poželjeti još i pojesti previše. Nakon unosa velikih količina ugljikohidrata gušterača se jedva uspijeva riješiti inzulina.
Umjetna sladila – šalju našem mozgu poruku da stiže šećer, a to dovodi do još veće želje za šećerom. Zato sljedeći put dobro razmislite hoćete li u kavu dodavati umjetno sladilo
Žitarice – iako mnogi misle da su pojeli zdrav obrok, većina žitarica često je prepuna šećera i štetnih dodataka. Zato nije ni čudo da vrlo brzo ogladnite nakon što ste pojeli omiljene žitarice ujutro. Zamijenite ih zdravijim varijantama poput onih od cjelovitih žitarica ili mekinja, a zasladite ih sami sušenim voćem ili npr. nasjeckanom bananom ili jabukom.
