Saborski zastupnici su se u četvrtak usuglasili kako je nužno standardizirati izradu akata i propisa koje donosi Hrvatski sabor, a laburist Dragutin Lesar upozorio je kako je dosadašnja praksa pokazala da se od nazivlja zakona i drugih pravnih akata nerijetko “prave papazjanije koje je nemoguće i izgovarati i pročitati”.
“U raspravi o Strategiji javne uprave svjedočili smo da je bilo previše stranih izraza. Primarno su bili pisani stranim riječima, a hrvatsko značenje je stavljeno u zagradu”, kazao je Lesar u raspravi o prijedlogu jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
Stoga, kaže, takav dokument Sabor mora imati, a bilo bi dobro i da ga u svojem radu primjenjuju i jedinice lokalne i regionalne samouprave.
“Koristimo termine koji nisu prikladni ni za uši, ni za zakonski tekst, a pogotovo ne za korisnike koji jedva da mogu izgovoriti riječ ‘outsourcing’, a trebaju ga tumačiti i primjenjivati u praksi”, ističe Mile Horvat (SDSS).
Pomodarstvo
Tuđice i engleske riječi smatra pomodarstvom i trendom. “Apsolutno se mora koristiti hrvatski književni jezik u sastavljanju i definiranju propisa, a tek izuzetno treba biti nekakav naziv na latinskom ili nekakva tuđica”, poručio je Horvat.
Predložena pravila za izradu akata Ivica Mandić (HNS) drži svojevrsnim iskorakom. “Ova pravila ne bi trebala vrijediti samo za Sabor, već bi trebala biti i temelj pravilnika u cijeloj javnoj upravi RH”, kaže Mandić i dodaje kako često iz ministarstava i vlade dolaze neujednačeni materijali što, ističe, zbog pravne sigurnosti nije dobro.
Ingrid Antičević Marinović, predsjednica saborskog Odbora za zakonodavstvo koji pravila i predlaže, obrazložila je kako se prijedlogom definira materija koja se uopće može smatrati propisom, određuje se formalna struktura i sadržaj pojedinih dijelova propisa kao i jezik, terminologija, stil te pravopis u propisu. Jasnije je, kaže, određeno i kako mijenjati i dopunjavati propis.
