SSP između EU-a i BiH stupio na snagu
![](https://i0.wp.com/www.antenazadar.hr/wp-content/uploads/2022/04/nema_fotografije.png?fit=1600%2C900&ssl=1)
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Europske unije stupio je u ponedjeljak na snagu, sedam godina nakon potpisivanja.
“Današnje stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju vrlo je važan događaj na putu Bosne i Hercegovine prema EU-u. Počinje novo poglavlje. Sada su potrebni politička jasnoća, odlučno djelovanje i stvarni, koordinirani napori institucija na svim razinama na izradi i provedbi reformskog programa”, istaknula je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.
Ona dodaje da će BiH morati pokazati opipljive rezultate da bi Vijeće EU-a u budućnosti razmotrilo zahtjev BiH za članstvom.
Stupanje na snagu SSP-a pozdravio je povjerenik za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn.
“Pozdravljam stupanje na snagu SSP-a kao odlučujući trenutak u odnosima između EU-a i BiH”, kaže Hahn.
SSP je nova generacija sporazuma koje je EU namijenila za zemlje jugoistočne Europe – zemlje bivše Jugoslavije bez Slovenije, plus Albanija.
BiH je potpisala SSP još 16. lipnja 2008. godine, a trgovački dio sporazuma stupio je na snagu 1. srpnja 2008. godine.
SSP je u BiH ratificiran u studenome 2008. godine u oba doma Parlamentarne skupštine. Europski parlament dao je pristanak u listopadu 2008. godine, a ratifikacija po zemljama članicama završena je 10. veljače 2011. godine, kada je to učinila Francuska, kao zadnja zemlja.
Stupanje na snagu SSP-a s BiH odgađano je toliko dugo jer je EU tražila od nje da primjeni presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”, donesenu krajem 2009. godine.
Nakon niza neuspješnih pokušaja unutar BiH da primjeni tu presudu, EU je na kraju promijenila pristup prema toj zemlji i sada u prvi plan stavlja ekonomske i socijalne reforme dok provedba presude Sejdić-Finci i dalje ostaje kao obveza, ali je ostavljena za kasnije.
Provedba presude omogućila bi pripadnicima nacionalnih manjina da se kandidaraju i budu birani u Predsjedništvo BiH i u Dom naroda, što sada nije moguće.