Građevinski radovi u Hrvatskoj u ožujku su, prema kalendarski prilagođenim podacima, bili 1,2 posto veći u odnosu na ožujak prošle godine, što je njihov prvi rast na godišnjoj razini u zadnje dvije godine, pokazuju u utorak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Riječ je o prvom porastu građevinskih radova na godišnjoj razini nakon veljače 2013. godine, kada je rast iznosio 3,4 posto.
U odnosu na veljaču, građevinski radovi u ožujku bili su veći za 2,1 posto.
Statistički podaci pokazuju da je u ožujku u odnosu na isti mjesec 2014. godine, rast građevinskih radova na zgradama iznosio 3,2 posto, a na ostalim građevinama ti su radovi pali za 3,3 posto.
Rast građevinskih radova na godišnjoj razini pokazuju i izvorni indeksi, prema kojima je u ožujku njihov fizički obujam povećan za 2,5 posto.
U ožujku je po podacima DZS-a, na novogradnjama odrađeno 52,7 posto radnih sati dok se na ostale radove odnosi 47,3 posto radnih sati.
Istovremeno je na zgradama realizirano 46,1 posto, a na ostalim građevinama 53,9 posto radnih sati.
Pokazatelji za prvo ovogodišnje tromjesečje govore da je fizički obujam građevinskih radova u Hrvatskoj u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, prema kalendarski prilagođenim indeksima, pao za 1,2 posto. No, to je znatno manji međugodišnji pad od 4,7 posto zabilježenih u zadnjem tromjesečju 2014. godine te od 7,2 i 8 posto u prethodna dva tromjesečja.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je u utorak da za potvrdu pozitivnih kretanja u građevinarstvu treba pričekati tromjesečne ili polugodišnje pokazatelje, da treba biti oprezan u prognozama te da je uvjeren da će svi drugi sektori, industrija, izvoz i potrošnja, podignuti BDP unatoč stanju u građevini.
Ministar Vrdoljak, koji je danas nazočio prvom ovogodišnjem porinuću broda u riječkom brodogradilištu 3. maj, kazao je to odgovarajući na novinarsko pitanje znači li to što se pokazuju pozitivni trendovi u građevini da i gospodarstvo ubrzava.
Vrdoljak je ocijenio da treba biti oprezan oko mjesečnih pokazatelja, da je građevina vukla BDP u minus iako smo imali rast izvoza, industrije i turizma i drugih ključnih pokazatelja u pozitivi, tj. da je građevina dovoljno padala da je vukla u minus.
‘Nije loše kad se vidi mjesečni rezultat, da to jest oporavak građevinskog sektora, ali ja se u pravilu ne želim veseliti mjesečnim rezultatima, niti u minus niti u plus, nego pričekati bar tromjesečja i polugodišta, kako bi s punim autoritetom mogli potvrditi ozbiljna kretanja’, rekao ja Vrdoljak dodavši da treba biti oprezan u prognozama.
‘Radimo svoj posao i uvjeren sam da će svi drugi sektori, prvenstveno industrija, izvoz i potrošnja podići BDP unatoč stanju u građevini’, naglasio je.